BANJALUKA – Bruto domaći proizvod (BDP) RS snižen je za 0,1 odsto u trećem kvartalu ove godine u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Pad BDP-a je, međutim, mnogo niži u odnosu na drugi kvartal, kada je na godišnjem nivou iznosio 1,3 odsto. Smanjenju BDP-a, koji je označio povratak RS u recesiju, najviše je doprinio pad aktivnosti u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu od čak 7,2 odsto. U sektoru koji obuhvata prerađivačku industriju, vađenje ruda i kamena, proizvodnju i snabdijevanje strujom, gasom, parom i klimatizacijom, te snabdijevanje vodom i upravljanje otpadom ostvaren je pad od 0,6 odsto.

Ohrabrujući podatak iz tog sektora je da je sama prerađivačka industrija ostvarila rast od 4,4 odsto, ali je s druge strane zabilježen veliki pad u proizvodnji struje. Rast je zabilježen i u oblasti građevinarstva od 3,5 odsto, te u sektoru umjetnost, zabava i rekreacija i ostale uslužne aktivnosti za 3,3 odsto. U oblasti finansijske i djelatnosti osiguranja rast BDP-a je iznosio 2,2 odsto.

Direktor Sektora granskih udruženja u Privrednoj komori RS Pero Ćorić istakao je da su na pad BDP-a uticale poplave, što se najbolje vidi u drastičnom smanjenju aktivnosti u oblasti poljoprivrede. Kazao je da je ohrabrujuće što su ostale grane, prije svih prerađivačka industrija, imale rast. On je istakao da se pažnja u budućem periodu mora posvetiti, prije svega, prerađivačkoj industriji, koja je oslonac razvoja i zapošljava veliki broj radnika.

– Ako je 2014. godina, sa svim problemima sa kojima smo se susreli, imala blagi pad BDP-a, iduća bi morala biti pozitivna. Da bi se to ostvarilo, već početkom 2015. privreda se mora rasteretiti – rekao je Ćorić.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac istakao je da o poljoprivredi niko ne vodi računa iako je to vrlo bitna grana.

– Ako stane poljoprivreda staće sve, a koliko se vodi računa o poljoprivredi vidi se i iz toga što mi daleko više plaćamo državi poreza nego što dobijamo od države u vidu podsticaja, dok je to u zemljama EU obrnuto – rekao je Usorac.

Komentarišući ulazak RS u recesiju, koja se definiše padom BDP-a u dva uzastopna kvartala, ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da se mora promijeniti struktura BDP-a koja je izuzetno loša.

– U toj strukturi najveće učešće imaju veleprodaja i maloprodaja, zatim administracija, poljoprivreda, pa prerađivački sektor koji učestvuje sa svega sedam odsto. Kad bismo za sto odsto povećali učešće prerađivačke industrije u ukupnom BDP-u to ne bi bilo značajno i to se mora mijenjati – kazao je Pavlović i dodao da je neophodno raditi i na privlačenju investicija u proizvodne djelatnosti, bez kojih nema novog zapošljavanja i izmjeni poreskog sistema koji je potpuno destimulativan. (Glas Srpske)