BANJALUKA – Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Predrag Zgonjanin izjavio je da su strukturalni problemi ekonomije Srpske nefleksibilno radno zakonodavstvo, nepokretljivost radne snage na tržištu rada i visoke stope oporezivanja rada.

Zgonjanin je, u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske, istakao da je problem i visok stepen javne potrošnje, složen regulatorni okvir koji ne doprinosi pravnoj sigurnosti poslovanja, te glomazna i neefikasna administracija neprilagođena potrebama građanstva i privrede.

On je ukazao i na značajno prisustvo korupcije i sive ekonomije koja poskupljuje poslovanje i stvara nelojalnu konkurenciju, kao i neprilagođen obrazovni sistem koji ne odgovara potrebama tržišta rada.

„Ekonomska politika mora da sadrži jasne reformske aktivnosti sa isplaniranom dinamikom realizacije. Nažalost, Prijedlog ekonomske politike za 2015. godinu ne sadrži jasno definisane reformske aktivnosti“, ocijenio je Zgonjanin.

On je dodao da je koncepcija utvrđivanja budžetskog okvira socijalnog, a ne razvojnog karaktera.

Zgonjanin je naglasio da rastu plate u javnoj upravi, a da se ukida grant od 17 miliona namijenjen za pomoć privredi.

„Tražimo da se tih 17 miliona KM vrati“, rekao je Zgonjanin.

Savo Minić, u ime Saveza opština i gradova Srpske, rekao je da je prijedlog ekonomske politike kompatibilan onome što je Savez u pisanom materijalu dostavio parlamentu Srpske.

On kaže da Savez opština i gradova želi da bude realan partner koji će davati prijedloge i artikulisati zahtjeve koji dolaze iz lokalnih zajednica.

„Prvo što treba uraditi, a vidimo da je navedeno u dokumentu, jeste reforma opštinske uprave, a predlažemo i da se donese zakon o finansiranju jedinica lokalne samouprave“, rekao je Minić.

On je istakao da je neophodno povećanje granta za nerazvijene i izrazito nerazvijene opštine, kojih u Srpskoj ima oko 33.

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić smatra da Republici Srpskoj trebaju promjene trenutnog modela privrednog rasta kroz ubrzanje socijalno-ekonomskih reformi.

„Potrebne su i mjere koje će pospješiti modernizaciju i industrijalizaciju ekonomije u pravcu povećanja zaposlenosti i razvoja privrede“, istakao je Đurić u Narodnoj skupštini Republike Srpske tokom skupštinske rasprave o Prijedlogu ekonomske politike Republike Srpske za 2015. godinu.

Đurić je naveo da je Privredna komora Republike Srpske pripremila prijedlog mjera za poboljšanje uslova privređivanja koje bi trebalo da se nađu u dokumentu Ekonomska politika Republike Srpske za 2015.godinu.

„Ove mjere imaju za cilj da se kroz njihovu realizaciju obezbijedi povećanje privrednog rasta u stepenu koji bi omogućio izmirenje dospjelih obaveza i znatno dinamičniji razvoj“, istakao je Đurić.

On je naveo da ove mjere podrazumijevaju rasterećenje privrede putem smanjenja fiskalnih i parafiskalnih nameta, što podrazumijeva izmjene Zakona o porezima i doprinosima, s ciljem vraćanja na nivo prije izbijanja ekonomske krize.

Đurić je rekao da ove mjere podrazumijevaju i izmjene Zakona o porezu na dohodak, povećanje neoporezivog dohotka na nivo najniže plate, te izmjene Zakona o dječijoj zaštiti.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da se očekuje stabilizacija privrednih kretanja, te da se procjenjuje da će stopa realnog rasta BDP-a u ovoj godini iznositi 0,1 odsto, a u 2015. godini 1,9 odsto, čemu će najviše doprinijeti povećanje izvoza, te značajna investiciona ulaganja.

Cvijanovićeva je, predstavljajući u Narodnoj skupštini Srpske Prijedlog ekonomske politike za 2015. godinu, navela da su procjene za 2014. i 2015. godinu dosta oprezne u odnosu na procjene koje su uradile druge finansijske institucije za BiH, poput MMF-a 3,5 odsto, ili DEP-a od 3,4 odsto.

Ona je podsjetila da je nakon rasta privredne aktivnosti u 2013. godini, kada je realni rast BDP-a iznosio 1,9 odsto ostvaren rast i u prvom kvartalu 2014. godine od 0,4 odsto, a da je u drugom kvartalu došlo do pada privredne aktivnosti zbog poplava, sa stopom realnog rasta BDP-a od minus 0,9 odsto.

„Događanja u vezi sa poplavama u znatnoj mjeri izmijenila su program rada Vlade i Narodne skupštine Republike Srpske u 2014. godini. Šteta i gubici od poplava i klizišta se još procjenjuju, a preliminarne procjene štete za Republiku Srpsku kreću se u visini jednog godišnjeg budžeta Republike, dakle 1,9 milijardi KM“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da su ključne reformske oblasti Vlade za 2015. godinu oporavak privrede i novi privredni rast, reforma javnog sektora, fiskalna konsolidacija, očuvanje socijalne sigurnosti i evropski put Republike Srpske.

Prema njenim riječima, privredni rast i zapošljavanje su prioritet, a da bi se to postiglo potrebno je dodatno rasterećenje privrede, kroz fiskalne i druge mjere, stvaranje povoljnijih uslova za poslovanje i reforma tržišta rada.

Premijer Srpske je naglasila da je Republika Srpska ponovo, nakon provedenih opštih izbora, prva u BiH pristupila konstituisanju zakonodavne i izvršne vlasti, kao i usvajanju planskih godišnjih dokumenata kao što su Ekonomska politika i Budžet za 2015. godinu.

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavila je da u Srpskoj ima 245.000 radnika od kojih 80.000 ima problem kada je riječ o isplati plata i uplati doprinosa.

Mišićeva je, u obraćanju tokom rasprave o Prijedlogu ekonomske politike za 2015. godinu na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske, istakla da su to radnici i iz javnog i iz privatnog sektora.

„Vlada mora da riješi pitanje ovih radnika, odnosno da mogu da se liječe i odu u penziju“, rekla je Mišićeva.

Ona je navela da, nažalost, glavni zahtjevi sindikata, koji se odnose na ove probleme, nisu našli svoje mjesto u ovom dokumentu, te da, ukoliko ne budu uvršeni, ekonomska politika neće biti podržana od sindikata, kao ni budžet za narednu godinu.

Prema njenim riječima, u Srpskoj od 60.000 do 80.000 ljudi radi „na crno“.

„Zbog toga Srpska u Fondu PIO i Fondu zdravstvenog osiguranja, kao i Fondu dječije zaštite, ali i Zavodu za zapošljavanje na ime izdvajanja za nezaposlenost na godišnjem nivou izgubi 237 miliona KM“, istakla je Mišićeva.

Ona je naglasila da zbog toga što ne funkcioniše sistem koji štiti zakonitost i vladavinu prava, dugovi prema Fondu PIO i Fondu zdravstvenog osiguranja dostižu cifru od 670 miliona KM.

Mišićeva je navela i da je dug prema zarađenim, a neisplaćenim platama i neuplaćenim doprinosima oko 1,5 milijardi KM.

Ona smatra da Srpskoj nije potreban novi zakon o radu, jer Srpska ima zakon koji ne štiti neradnike i koji je komforan i prema poslodavcima i prema radnicima.

Mišićeva je istakla da postojeći zakon nije ni smetnja otvaranju novih radnih mjesta.

Predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske Obrad Belenzada smatra da privreda mora biti u fokusu Prijedloga ekonomske politike za narednu godinu.

„Bez novostvorene vrijednosti i većeg rada privrede nema ni boljeg života, jer ovakva privreda ne može finansirati postojeću preglomaznu administraciju“, istakao je Belenzada u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tokom rasprave o Prijedlogu ekonomske politike.

On je rekao da se mora završiti status državnih preduzeća, te da zdravstveno i penzijsko osiguranje mora biti neotuđivo pravo radnika.

Belenzada je zaključio da se Konfederacija sindikata Republike Srpske zalaže da se radniku moraju stvoriti uslovi da može živjeti mjesec dana od plate i hranuti svoju porodicu.

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Rade Rakulj rekao je da se Fond penzijskog osiguranja Republike Srpske svake godine sve više zadužuje da bi se mogla obezbijediti redovnost isplata penzija.

Rakulj je rekao da Srpska ima 250.000 penzionera, odnosno najveći broj penzionera u poređenju sa brojem stanovništva u zemljama na teritoriji bivše Jugoslavije.

On tvrdi da Srpska ima najmlađe penzionere od svih bivših jugoslovenskih republika, zbog čega će biti problema u obezbjeđivanju sredstava za penzije.

Rakulj kaže da će Fond PIO do kraja januara imati akumuliranih obaveza više od 140 miliona KM.

Prosvjetari protiv Prijedloga budžeta za 2015.

Za Republički sindikat obrazovanja, nauke i kulture budžet Republike Srpske za 2015. godinu je neprihvatljiv, jer je u stavci „rashodi za bruto naknade“ evidentno da su kod svih budžetskih organizacija i potrošačkih jedinica Ministarstva prosvjete i kulture ove naknade umanjene za 35 odsto, izjavio je predsjednik Sindikata Dragan Gnjatić.

„To su naknade koje su regulisane Zakonom o platama i kolektivnim ugovorima, opštim i posebnim kolektivnim ugovorom i ako se neko drzne da u bilo kom obimu smanji ta prava koja su regulisana tim aktima naši članovi i zaposleni u oblasti obrazovanja, nauke i kulture će biti prisiljeni i tužiće poslodavce ili će preduzeti neke druge oblike sindikalne borbe“, rekao je Gnjatić novinarima u Banjaluci, nakon sjednice Izvršnog odbora Sindikata.

On je istakao da budžet za 2015. godinu „ne ispravlja nepravdu“ prema radnicima u obrazovanju, nauci i kulturi učinjenu 2008. godine, jer ne ispunjava obavezu i zaključak parlamenta Srpske, kojom je predviđeno da Vlada Srpske kroz izmjene Zakona o platama izjednači platne koeficijente za višu, visoku stručnu spremu i naučna zvanja sa najnižim koeficijentima ostalih korisnika budžeta.

Govoreći od ekonomskoj politici za narednu godinu, Gnjatić je rekao da se u ovom dokumentu po ko zna koji put pominje reforma obrazovanja, iako ni prethodne reforme nisu analizirane i provedene.

„Kada je riječ o ekonomskom politici za 2015. godinu oblast obrazovanja je obuhvaćena sa nekoliko rečenica. Ono što provejava u tome je samo riječ reforma, po ko zna koji put reforma, ali ne piše o čemu se tu radi“, naglašava Gnjatić.

On je rekao da će ovaj sindikat dati svoj konstruktivan doprinos poboljšanju materijalno-socijalnog statusa svojih članova, i učestvovati u poboljšanju uslova i kvaliteta rada u obrazovanju, nauci i kulturi Republike Srpske.

Gnjatić je dodao da je Sindikat obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske jedini reprezentativan sindikat u ovoj oblasti koji ima oko 17.500 članova u odnosu na 21.500 zaposlenih. (Agencije)