Obveznice Belgije, Nizozemske ili Francuske, s rokovima dospijeća do dvije godine, bilježe negativne prinose svojim kupcima. Negativna gospodarska kretanja u eurozoni, prijetnja deflacije, kao i ponovnog ulaska u dugotrajnu recesiju nagnala je čelnike Europske centralne banke na neočekivane i radikalne poteze u cilju daljnjeg povećanja likvidnosti. Iako su akteri na tržištu očekivali nove mjere u smjeru povećanja stupnja monetarne relaksacije, donesene odluke su ipak bile svojevrsno iznenađenje.
Piše: Milan Senjanović, rukovodilac Front Officea, Hypo Alpe-Adria-Invest d.d. Zagreb
Tako su sve referentne kamatne stope Europske centralne banke spuštene, a po prvi put je jedna kamatna stopa otišla u negativan teritorij. Riječ je o kamatnoj stopi koju komercijalne banke koriste za prekonoćno plasiranje svojih viškova likvidnosti kod ECB-a i koja je smanjena na razinu od -0,20%, što praktički znači da bi banke trebale plaćati ECB-u za deponiranje vlastitih sredstava. Uz navedene korekcije kamatnih stopa, najavljeno je i pokretanje otkupa obveznica što je u biti preslika tzv. kvanititativnog popuštanja koje je u tri navrata provodio američki FED u svrhu oživljavanja kreditiranja i ekonomije u cjelini.
Problemi s administracijom
Ipak, razlika između američkog i europskog programa je u tome što je američki bio temeljen uglavnom na otkupu državnih obveznica, dok će se europski barem u početku ograničiti na otkup hipotekarnih i njima srodnih obveznica. Namjera Europske centralne banke je jasna, pokrenuti kreditiranje i potrošnju kako bi se stopa inflacije sa trenutne razine od 0,3% podignula prema dugoročno ciljanih 2%. Također je naglašeno da će biti poduzete i dodatne mjere ukoliko se i nakon dosada navedenih za tim ukaže potreba.
Naravno, uz provođenje mjera monetarne politike bit će nužni i pomaci u drugim sferama gospodarskog života, što se u prvom redu odnosi na probleme s administracijom i poreznom politikom u nekim dijelovima eurozone. S druge strane, potezi američke središnje banke počinju ići u drugom smjeru. Uz skori završetak programa otkupa obveznica, uskoro bi trebao početi i ciklus postupnog povećanja referentnih kamatnih stopa, što je posljedica poboljšanja ekonomskih pokazatelja u najvećoj svjetskoj ekonomiji. Proces podizanja kamatnih stopa bi jedino mogli usporiti eventualni kontinuirani negativni podaci s tržišta rada u Sjedinjenim Američkim Državama, ali po svemu sudeći i sa tog će tržišta nastaviti dolaziti pozitivne brojke.
Naravno, svi opisani potezi su imali izraziti efekt na financijska tržišta, pa je tako odmah po objavi mjera Europske centralne banke zajednička europska valuta zabilježila snažan pad vrijednosti u odnosu na dolar, s tendencijom daljnjeg pada. Pojačan je i silazni trend prinosa na europske državne obveznice. Tako su nedugo nakon objave novih mjera i u očekivanju novog povećanja likvidnosti u sustavu na tržištima porasle cijene europskih obveznica, dovodeći njihove prinose na rekordno niske razine. Obveznice nekih europskih zemalja, poput Belgije, Nizozemske ili Francuske, s rokovima dospijeća do dvije godine, donosile su negativne prinose svojim kupcima. Negativan prinos su zabilježile i njemačke obveznice s dospijećem od četiri godine.
Utjecaj geopolitike
Uz spomenuto monetarno popuštanje, na pad prinosa najsigurnijih europskih obveznica jak utjecaj definitivno i dalje ima nesigurna geopolitička situacija na istoku kontinenta. Naravno, pad prinosa je primjetan na cijeloj krivulji dospijeća europskih obveznica, kako državnih, tako i korporativnih. Sudeći prema trenutnoj situaciji, a i najavama novih poteza u smjeru snažnijeg monetarnog popuštanja, takvu situaciju bi mogli gledati i narednih nekoliko godina. S druge strane, sukladno najavljenom postupnom podizanju kamatnih stopa u SAD-u, na američkom bi tržištu obveznica mogli vidjeti pad cijena i rast prinosa. Što se dioničkih tržišta tiče, opisane mjere ECB-a i snažni oporavak u SAD-u bi na globalnoj razini trebali i u narednih nekoliko godina davati vjetar u leđa dioničkim indeksima, a ostaje se za nadati i da bi pozitivni efekti ovih mjera mogli utjecati i na oporavak situacije u našem gospodarstvu. (Poslovni dnevnik)
