SARAJEVO/BANJALUKA – Proces privatizacije preduzeća u BiH ove godine je gotovo potpuno zamro i na prste ruku mogu se nabrojati firme u kojima je prodan državni kapital. 
Rezultati rada većine agencija za privatizaciju u FBiH najlošiji su u zadnjih deset godina. Agencija za privatizaciju FBiH je, od devet planiranih firmi, u 2010. godini prodala dio državnog kapitala sarajevskog "Unisa", a ostali su, između ostalog, "Energoinvest", "Hidrogradnja", Remontni zavod Travnik, "Bosnalijek" i Fabrika duhana Mostar, čija je prodaja bila neuspješna.
Nadležni u agencijama kao glavne uzroke navode nedostatak investitora zbog ekonomske krize i nedostatak političke volje da se privatizacija izvrši, pa tako vlade ne donose odluke o prodajama. Sa druge strane, ekonomisti odgovornima drže i upravljačka tijela agencija za privatizaciju, čiji članovi primaju nekoliko hiljada KM naknada da bi pisali izvještaje o tome kako skoro ništa od planiranog nije urađeno.
"Ako je neko dobro plaćen za posao koji ne radi, onda mora odgovarati. Upravni i nadzorni odbori agencija morali su pritiskati vlasti da donose odluke o privatizacijama ili promijeniti način rada. Preduzeća koja su ostala kantonalnim agencijama uglavnom su propala i nikoga ne zanimaju. Ali, ako se već vidi da su loši rezultati privatizacije i da se ne može očekivati napredak, onda treba razmisliti treba li toliko agencija, a ne čekati još jednu lošu godinu nakon što je prošla bila katastrofalna", ocjenjuje ekonomski stručnjak Igor Gavran.
Direktor Agencije za privatizaciju Unsko-sanskog kantona Samir Ćatović ističe da nijednu od četiri planirane firme nisu nudili na tržištu, jer Vlada USK ne donosi odluke o načinu privatizacije.
"Radimo deset mjeseci bez plate. Treba da se finansiramo iz budžeta i od prodaja, ali Vlada odbija da nam da sredstva, već kaže da se finansiramo od prodaja, a neće da donosi odluke o privatizaciji", kaže Ćatović.
U agencijama Sarajevskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona djelomično su zadovoljni ovogodišnjom privatizacijom s obzirom na to da su u Sarajevu uspjeli prodati "Kemos" i u toku je postupak prodaje "Famosa", a u HNK su prodali četiri od planiranih šest firmi.
U Republici Srpskoj u 2010, pak, nije prodan državni udio niti u jednom preduzeću, što analitičari uglavnom ocjenjuju posljedicom toga da su na listi ostale mahom neatraktivne firme koje su više puta bezuspješno nuđene na prodaju, dok je stotinak državnih preduzeća otišlo u stečaj. Ukazuju, takođe, da je Vlada RS ranije odlučila da do daljeg ne ulazi u privatizaciju preduzeća koja su najprivlačnija investitorima i to "Elektroprivrede RS", "Šuma RS", "Pošta Srpske", "Lutrije RS", Aerodroma Banjaluka, "Puteva RS", Olimpijskog centra "Jahorina", novinske agencije SRNA, te vodoprivrednih preduzeća "Semberija" iz Bijeljine i "Sava" iz Gradiške.
U Investiciono-razvojnoj banci (IRB) RS, koja sprovodi proces privatizacije, kažu da su u 2010. na prodaju putem berze bezuspješno nudili državne akcije 17 preduzeća, dok na tender za prodaju Veterinarsko-stočarskog centra Banjaluka nije bilo pristiglih ponuda.
"Da bismo dobili odgovor zašto je smanjen interes investitora trebalo bi pitati potencijalne investitore. Dva osnovna razloga su ekonomska kriza i neatraktivna preduzeća u portfelju Akcijskog fonda", kažu u IRB-u, ocjenjujući da su investitori trenutno najviše zainteresovani za ulaganja u strateške djelatnosti, poput energetike.
