BANJALUKA – Rok za početak primjene Zakona o porezu na nepokretnosti RS produžiće se za godinu dana, pa ovaj zakon stupa na snagu prvog januara 2011. godine.

Ministarstvo finansija RS pripremilo je određene izmjene i dopune zakona, a cilj je jasnije definisanje učešća jedinica lokalne uprave u cijelom procesu i njihovih obaveza. Neophodno je ukazati opštinama na njihov interes u realizaciji tog zakona, jer sva sredstva prikupljena po osnovu tog zakona idu opštinama. Istovremeno, to znači produžavanje roka podnošenja prijava za upis u fiskalni registar nepokretnosti, rekao je u intervju, Aleksandar Džombić, ministar finansija RS.

– Ovaj zakon jeste jedan od važnijih reformskih zakona koji je usvojen prošle godine. Pravedan je i znači oporezivanje imovine pojedincu na tržišni način. Znači oporezuje se bogatstvo. Jasno je da neko ko ima nekretninu u Gospodskoj ulici, u Banjaluci, ne treba da plaća isti porez kao neko ko ima nekretninu u Berkovićima. Za sada smo zadovoljni što smo započeli jednu ovakvu reformu i što je počeo proces formiranja fiskalnog katastra – rekao je Džombić.

Da li će Vlada RS povući depozite iz pojedinih banaka, kao što je najavio premijer RS? Kolika bi to suma bila i iz kojih banaka?

DŽOMBIĆ: Vlada RS ima dobru saradnju sa svim bankama i smatram da su sve banke ovdje kvalitetne. Kod određenih banaka postoji smanjenje limita i kreditne aktivnosti, što ne odgovara ni RS, ni Vladi, ni privredi, pa ni bankama. To je posljedica neanaliziranja domaćeg tržišta. Međutim, neće doći do povlačenja depozita. Mi želimo partnerski odnos sa svim bankama i daćemo i dalje svoj doprinos u smislu podrške depozita i u smislu kreditnih linija IRB te kreiranja novih.

Koliko je državnog novca u sefovima banaka?

DŽOMBIĆ: Trenutno je na svim računima Vlade RS 830 miliona maraka i oni su raspoređeni kod svih banaka. Tome treba dodati likvidna sredstva opština, te sredstva Investiciono-razvojne banke RS, koja učestvuje sa oko 50 miliona maraka.

Kakvi su rezultati fiskalizacije i da li je došlo do većeg priliva novca u budžet u odnosu na prethodni period?

DŽOMBIĆ: Proces fiskalizacije u RS uspješno je proveden i mislimo da će se do kraja godine završiti. Smatram da je uspješan, jer već sada imamo efekte. Za prvih sedam mjeseci ove godine, u odnosu na isti period prošle godine, Poreska uprava RS naplatila je oko 70 miliona više poreza i doprinosa. Pored toga imamo povećanje koeficijenta krajnje potrošnje koji u posljednja tri, četiri mjeseca iznosi i do 35 odsto, što će povećati učešće u indirektnim porezima. Pune efekte fiskalizacije imaćemo sljedeće godine.

Jeste li zadovoljni strukturom kredita koje je plasirala IRBRS? Da li je došlo do pozitivnih efekata u smislu povećanja proizvodnje, zapošljavanja novih radnika ili bar očuvanja radnih mjesta?

DŽOMBIĆ: Mi smo za sada zadovoljni rezultatima koje je postigla IRB. Ovu i prošlu godinu je RS upravo karakterisalo prisustvo IRB RS i kreditnih linija kroz koje se plasira novac. Komercijalno bankarstvo je imalo otežan pristup kapitalu na svjetskom tržištu. Mi smo izašli sa dugoročnim sredstvima i kreditnim linijama, to su banke prihvatile i vrlo rado koriste naša sredstva. Do sada je plasirano oko 330 miliona KM sredstava preko kreditnih linija IRB, te između 30 i 40 miliona KM sredstava u hartije od vrijednosti, što predstavlja značajnu sumu novca u privrednoj aktivnosti. Trenutno, prema našim analizama, za efekte imamo zadržavanje oko 16 i po hiljada radnih mjesta, te predviđeno zapošljavanje oko tri hiljade novih radnika. Od toga broja, njih oko 50 odsto je već zaposleno. Krediti su jako dobri i dugoroči, sa grejs periodom od 15 godina i najpovoljnijim kamatnim stopama u okruženju, koje se kreću od četiri do šest odsto, i gotovo duplo su niže od kamatnih stopa na tržištu kapitala. Sa predstavnicima Evropske investicione banke nedavno smo dogovorili da oni preko IRB RS plasiraju kreditnu liniju od 50 miliona evra, koja će biti operativna početkom sljedeće godine. Taj kredit će biti namenjen kreditiranju malih i srednjih preduzeća i za infrastrukturne objekte u lokalnim zajednicama.

Kako komentarišete to što je Glavni revizor RS dao negativnu ocjenu finansijskom poslovanju IRBRS?

DŽOMBIĆ: Ocjena Glavne službe za reviziju RS nema veze sa konceptom IRB. U pitanju je različito gledište i tumačenje računovodstvenih standarda. Nigdje se u izvještaju ne navodi nezakonito poslovanje IRB, što je jako bitno naglasiti, nigdje se ne dovodi u pitanje sumnja koncepta IRB. Negativna ocjena je data zbog pogrešne upotrebe međunarodnih računovodstvenih standarda, a ne zato što je IRB RS poslovala nezakonito. Mislim da to nije dovoljno razloga za negativnu ocjenu.

Kako komentarišete pokretanje disciplinskog postupka protiv dvojice zaposlenih u IRBRS, zbog manipulacije akcijama Medicinske elektronike a.d. Banja Luka? Može li se poništiti kupovina akcija Medicinske elektronike?

DŽOMBIĆ: Svi radnici moraju da posluju u skladu sa zakonom koji definiše ovu oblast. Ova situacija potvrđuje samo da smo odabrali još jedan transparentan put za privatizaciju, jer nije bitan samo faktor koji vrši prodaju imovine, već i regulator, a to je Komisija za hartije od vrijednosti, koja je ustanovila nepravilnosti i podnijela prekršajni nalog protiv dva radnika IRBRS. Oba su suspendovana i sklonjena sa mjesta na kojima rade, i sada se provodi postupak protiv njih. Nećemo se libiti da preduzmemo sve zakonske mjere za lica koja krše zakon.

Eskrou račun siguran

Na računu posebnih namjena, tzv.eskrou računu se trenutno nalazi oko 830 miliona maraka. Sredstva se troše u skladu s odlukama Vlade RS i ništa nije iskorišćeno za krajnju potrošnju, već samo za investicije, kupovinu imovine za formiranje preduzeća, eksproprijaciju zemljišta za izgradnju auto puta BL – Doboj. Da nije došlo do aranžmana sa MMF, verovatno bi se dio para sa tog računa iskoristio za zadržavanje likvidnosti i stabilnost budžeta i usmjerio na nadoknađivanje nedostatka prihoda od indirektnih poreza.

Mjere Vlade dale rezultate

Rezultati Mjera Vlade RS za ublažavanje krize ukazuju da je RS je ušla sa dobrim finansijskim pokazateljima u period krize, ali i sa dobrim mjerama. Bilježimo rast industrijske proizvodnje za osam mjeseci za 16,7 odsto, u odnosu na isti period prošle godine. U okruženju nijedna zemlja ne bilježi ovakav koeficijent, čak naprotiv, Hrvatska bilježi pad od deset odsto, a Srbija od čak 18 odsto. Zadržali smo kontinuitet u isplatama penzija, plata, fiskalnu stabilnost,imamo redovno izvršenje budžeta i stend baj aranžman koji nam daje dodatnu sigurnost.

Izvor Fokus