BANJALUKA – Iako zvanična statistika pokazuje da je za prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isti period prošle industrijska proizvodnja u RS zabilježila rast od 7,3 odsto, broj radnika za isti period manji je za 6,8 odsto.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, za prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isti period prošle, od ukupnog broja radnika u oblasti proizvodnje osnovnih metala bez posla je ostalo oko 35 odsto, dok je industrijska proizvodnja u ovoj oblasti manja za oko 44 odsto. Oblast reciklaže smanjila je broj radnika za 25 odsto, dok je u proizvodnji električnih mašina i aparata bez posla ostalo 24 odsto radnika. U industriji prerade drveta bez posla je ostalo 13 odsto radnika, a u proizvodnji odjeće broj radnika manji je za 12 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Pero Ćorić, sekretar Udruženja metalurgije i prerade metala u Privrednoj komori RS, kaže da rast industrijske proizvodnje i istovremeno smanjenje broja zaposlenih radnika nije rezultat produktivnosti i povećane konkurentnosti, nego samo igra brojki, te ne odražava stvarno stanje u industriji RS.

"Zbog toga je potrebno analizirati pojedinačne industrijske grane sa više aspekata kako bi se dobila realna slika stanja", kazao je Ćorić.

On je istakao da su naša preduzeća u žestokoj konkurenciji na svjetskom tržištu, gdje se tehnološki ne mogu nositi sa konkurencijom s obzirom na to da je tehnološko zaostajanje sve izraženije.

Ćorić naglašava da se u narednom periodu ne može očekivati povećanje broja radnika u industriji i da njega sasvim sigurno neće biti, ali da je uspjeh zadržati postojeći broj radnika.

U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS kažu da se uticaj svjetske ekonomske krize i dalje odražava na poslovanje preduzeća iz oblasti industrije, ali istovremeno naglašavaju da Zavod za statistiku RS kao uzorak uzima samo 600 preduzeća.

"Najveći pad broja zaposlenih radnika bilježi se u oblastima metalne i elektroindustrije, što je za očekivati s obzirom na to da su orijentisana na izvoz", kazala je Aleksandra Vukašinović, portparol ovog ministarstva.

Po oblastima industrijske proizvodnje više radnika u odnosu na prošlu godinu zabilježeno je u proizvodnji koksa i derivata nafte i to za 10 odsto, dok proizvodnja kancelarijskih i računarskih mašina ima 28 odsto više radnika. U industriji vađenja ruda i metala broj radnika je veći za oko 13 odsto, a ova oblast industrije imala je i najveći rast industrijske proizvodnje i to za 327 odsto.

Tane Peulić, predsjednik granskog sindikata industrije i rudarstva RS, kaže da je taj nezahvalni podatak o manjem broju radnika posljedica otvaranja stečajnih postupaka u velikim gigantima industrije koji su imali veliki broj radnika.

"Stanje u industriji je jako teško. Tokom ove krize od oko 21.000 radnika u industriji, bez posla ih je ostalo oko 7.000. U narednom periodu nema govora o povećanju broja radnika, a čak neki poslodavci iz ovog sektora žele da smanjuju plate", kazao je Peulić.

Oblasti gdje je najviše radnika ostalo bez posla

    * – 34,6 – smanjenje broja radnika u proizvodnji osnovnih metala

    * – 33,5 – smanjenje broja radnika u proizvodnji mašina i uređaja

    * – 24,2 – smanjenje broja radnika u proizvodnji električnih mašina

    * – 17,4 – smanjenje broja radnika u proizvodnji medicinskih i optičkih instrumenata

Oblasti industrije koje bilježe povećanje broja radnika

    * + 27,6 više radnika u proizvodnji kancelarijskih mašina i opreme

    * + 13,2 više radnika u vađenju ruda i metala

    * + 9,9 više radnika u proizvodnji koksa i derivata nafte

    * + 1,3 više radnika u proizvodnji tekstila

    * + 0,8 više radnika u proizvodnji prehrane i pića

Izvor Agencije