TORONTO – Lideri 20 industrijski najrazvijenijih i zemalja u naglom razvoju (G20) postigli su na samitu u kanadskom Torontu dogovor o smanjenju svojih budžetskih deficita za polovinu do 2013. i stabilizaciji odnosa javnog duga i bruto društvenog proizvoda (BDP) do 2016. godine. 
Važan kompromis postignut je na prijedlog kanadskih domaćina skupa u Torontu, koji su uspjeli da nađu rješenje između tvrdih stavova SAD s jedne i Evrope sa druge strane. Kanadski premijer Stiven Harper je istjerao svoje, a lideri najvažnijih zemalja svijeta su prihvatili da pred sebe postave težak zadatak smanjenja svojih deficita. Dogovor je postignut uprkos predviđanjima eksperata da posljednjeg dana samita G20 neće biti saglasnosti o okviru ekonomskog oporavka.
Kanadski prijedlog snažno su podržavale evropske zemlje, prije svega Francuska i Njemačka, a u početku su mu se osim SAD protivili Japan i Argentina, koji imaju visoke deficite i brinu da ih ne mogu smanjiti u kratkom roku. Na strani Japana i Argentine bile su i SAD, čiji su čelnici iznijeli stav da je neophodno nastaviti sa stimulativnim mjerama za privredu kako bi bio podstaknut ekonomski rast, iako one utiču na povećanje budžetskog deficita. To je nekoliko puta u Torontu ponovio i američki predsjednik Barak Obama navodeći da je podsticanje potrošnje najbolji način za ubrzanje ekonomskog rasta.
"U kratkom roku važno je zadržati stimulativno trošenje u zemljama koje to mogu sebi da dozvole. Ne možemo svi da jurnemo na izlaz u isto vrijeme", rekao je američki predsjednik ocijenivši da je samit bio uspješan.
Kako je samit odmicao, sve veći broj zemalja se, međutim, protivio američkoj stratregiji, jer vjeruju da je, nakon lekcije koja je dobijena izbijanjem dužničke krize u Grčkoj, bolje preduzeti mjere za radikalnu budžetsku štednju, povećanjem poreza i drugim mjerama za obuzdavanje prekomjerne potrošnje.
Harper je nakon postizanja dogovora izjavio da je bilo presudno da 20 država pošalje jasnu poruku da će se, kako rok stimulativnim ekonomskim paketima polako ističe, usredsrijediti da dovedu u red svoje finansije. On je liderima G20 poručio da je neophodno da hodaju po tankoj žici razapetoj između ovogodišnjeg deficita i programa za njegovo buduće smanjenje. Harper je, istovremeno, naglasio da će, uprkos smanjenju javne potrošnje, stimulativne mjere u privredi, kratkoročno gledano, i dalje biti neophodne kako bi bio održan ekonomski rast.
Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je zadovoljstvo postignutim dogovorom.
"Iskreno, ovo je više nego što sam očekivala, jer to je dosta konkretno. Uspjeh je da su industrijalizovane zemlje kao grupa to prihvatile", izjavila je Merkelova.
I nakon postizanja dogovora neke zemlje, poput Brazila, protivile su se konkretnim ciljevima za smanjenje deficita i duga, ističući da će njihovo ispunjenje štetiti ekonomskom rastu.
"To je drakonski, teško i pretjerano. Neke zemlje to neće moći učiniti. Smanjenje deficita je potrebno, ali to je prebrzo", rekao je brazilski ministar finansija Gvido Montega.
Kineski predsjednik Hu Đintao izjavio je da ne treba previše žuriti s prestankom primjene mjera za podsticanje privrednog rasta, sve dok se potpuno na učvrsti tekući oporavak globalne ekonomije.
Učesnici samita su zaključili da se ekonomski rast vraća, ali da je oporavak neujednačen i slab, da se nezaposlenost u mnogim zemljama održava na neprihvatljivo visokom nivou, te da se posljedice krize i dalje svuda osjećaju.
Analitičari primjećuju da plan smanjenja budžetskih deficita nije onoliko ambiciozan koliko su neke zemlje željele. Ističu da su predsjednici država ili vlada članica G20 u suštini pristali na ciljeve čije su ispunjenje već ranije preuzeli na sebe.
Lideri G20 takođe su obećali da će na narednom samitu u novembru u Seulu u Južnoj Koreji postići sporazum o obavezivanju banaka da imaju veći osnovni kapital kako bi omogućili da banke mogu da intervenišu i pokriju eventualni gubitak. Upravo se nepokriveni bankovni gubici i smatraju okidačem za svjetsku ekonomsku krizu, koja je izbila 2008. godine. Kada je u pitanju najavljeno oporezivanja banaka, lideri su se saglasili da finansijski sektor treba da preuzme dio tereta vlada i pomogne u oporavku finansijskog sistema. Odlučeno je da državama bude prepušteno da same određuju najsvrsishodnije mjere i politiku za bankarski sektor.
Zemlje G20 obuhvataju oko 90 odsto globalne ekonomske aktivnosti i četiri petine trgovine, a u tim državama živi dvije trećine svjetskog stanovništva.
Glasanje u MMF-u
Lideri G20 saglasili su se da će učiniti sve da do njihovog narednog skupa, u novembru u Seulu, zemlje sa snažnim ekonomskim razvojem dobiju više prava u odlučivanju u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). Na samitu u Torontu, potvrđen je dogovor sa prošlogodišnjeg skupa u Pitsburgu, da za najmanje pet odsto bude povećano učešće novih ekonomskih sila u MMF-u. Takav sporazum trebalo bi da ratifikuje 187 članica MMF-a u januaru 2011. godine.
Uhapšeno 605 demonstranata
Samit G20 bio je praćen i velikim demonstracijama, koje su se pretvorile u nasilne. Grupa maskiranih anarhista palila je policijska vozila, razbijala izloge u centru grada, a najmanje 605 demonstranata je uhapšeno. Prethodni samiti takođe su bili meta demonstranata, uglavnom antiglobalista.
