BERLIN – Zapadni Balkan napravio je ogroman napredak u uspostavljanju stabilnosti, izgradnje dobrosusjedskih odnosa i modernizacije država, društva i ekonomije, navodi se, između ostalog, u završnoj deklaraciji Konferencije o zapadnom Bakanu, koja je održana u Berlinu.

Svemu tome, kako se ističe u deklaraciji, znatno je doprinijela politika proširenja EU, a sve zemlje zapadnog Balkana uvjerene su da je njihova budućnost u Uniji.

Održiv ekonomski rast i dugoročno povećanje prosperiteta za dobrobit naroda, kako je istaknuto u deklaraciji, moguć je samo s otvorenim tržištima i stranim ulaganjima.

Učesnici skupa saglasni su da evropska energetska politika za države zapadnog Balkana dobija na značaju, posebno u pogledu bezbjednosti, snabdijevanja energijom, energetske efikasnosti i zaštite klime.

„Regionalna saradnja je važan sastavni dio u okviru energetske zajednice jugoistočne Evrope“, navodi se, između ostalog, u završnom dokumetu konferencije.

Konferecija u Berlinu okupila je predstavnike BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije, samoproglašenog Kosova, Albanije, Evropske komisije, Austrije, Francuske i Njemačke.

Njemačka Vlada izričito naglašava opredijeljenost evropske perspektive za države zapadnog Balkana.

U završnoj deklaraciji ističe se da je Njemačka svjesna svoje odgovornosti za mirnu, stabilnu, demokratsku i pravno-državnu budućnost zapadnog Balkana i dodaje da će na tom putu nastaviti da podržava region.

„Sve zemlje zapadnog Balkana imaće mogućnost da pristupe EU kada ispune preduslove za pristup“, navodi se, između ostalog, u završnoj deklaraciji konferencije.

Iskazana je i zajednička želja za jačanjem regionalne ekonomske saradnje i postavaljanje osnove za održiv rast, te je odlučeno da se do 2018. godine održavaju ovakvi godišnji sastanci da bi dogovorena agenda danjašnjeg susreta bila implementirana i potkrijepljena daljim konkretnim projektima.

U deklaraciji je naglašeno da su zemlje učesnice saglasne da se moraju preduzeti dalje mjere za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, a iskazana je i volja da budu preduzete dalje reforme za povećanje pravne bezbjednosti, da se očuva i ojača nezavisnost pravosuđa i odvija intenzivnija saradnja.

Učesnici su se saglasili da konferencija u četvorogodišnjem periodu treba dati podsticaj u kojem će se zajednički nastojati postići dalji konkretan napredak u procesu reformi prilikom rješavanja otvorenih bilateralnih i unutrašnjih državnih pitanja, kao i pomirenja unutar i između društava regiona.

Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo poručio je u Berlinu da EU želi da vidi zemlje zapadnog Balkana učlanjene u Uniju, ali da, prije svega, od njih samih zavisi kada će se to dogoditi.

"Priključivanje zapadnog Balkana EU je zajednički politički, ekonomski i geostrateški cilj. Sljedeći krug proširenja neće se dogoditi odmah, a kada će do njega doći zavisi od brzine kojom naši partneri provode reforme", istakao je Barozo.

On je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa njemačkim kancelarom Angelom Merkel i albanskim premijerom Edijem Ramom rekao da je napredak koji su ostvarile zemlje regiona, a posebno Srbija i Albanija, "stvaran i opipljiv" i da primjer Hrvatske dokazuje da je članstvo u EU dostižan cilj.

Barozo je obećao da zemlje regiona mogu da računaju na punu podršku zemalja EU u tom procesu, ali da su uspostavljanje vladavine prava, regionalna saradnja i dobro upravljanje javnim finansijama od suštinskog značaja, prenose beogradski mediji.

On je posebno naglasio značaj regionalne saradnje za proces pridruživanja, dodajući da to, ne samo uspostavlja stabilnost i uklanja prepreke, već utiče na poboljšanje kvaliteta života običnih građana.

Govoreći o mnogobrojnim infrastrukturnim problemima u regionu, posebno u energetici, Barozo je napomenuo da se oni moraju prevazići uz strogo poštivanje evropskih standarda.

"Postoji isuviše `izgubljenih karika` kada je riječ o energetskoj, putnoj i željezničkoj mreži", rekao je Barozo.

On je podsjetio i da je EU posredstvom pretpristupnih fondova planirala da uloži više od 12 milijardi evra u zapadni Balkan, a da je petina te sume namijenjena regionalnim projektima. "To dokazuje posvećenost EU regionu čak i u vrijeme finansijske krize", istakao je Barozo.

Njemački kancelar Angela Merkel izjavila je da je tokom konferencije o zapadnom Balkanu u Berlinu jasno stavljeno do znanja da EU želi da proces pristupanja ovih zemalja Uniji ide brzo, jer su Slovenija i Hrvatska već članice EU.

Merkelova je na konferenciji za novinare rekla da su pojedine zemlje zapadnog Balkana već napravile napredak u tom pravcu i dobile status kandidata, napominjući da će brzina pristupa zavisiti i od samih zemalja.

Ona je izrazila zadovoljstvo što konferencija, na kojoj su se okupili predstavnici zemalja zapadnog Balkana, predstavlja simboličan pokazatelj evropske perspektive ovog regiona, ali i velika očekivanja njegovih građana u smislu privrednog napretka i otvaranja novih radnih mjesta, pri čemu je veliku spremnost pokazala i Evropska komisija.

Podsjetivši na činjencu da je prije 100 godina počeo Prvi svjetski rat, prije 75 godina Drugi svjetski rat, a da su period od prije 25 godina obilježili konflikti na zapadnom Balkanu, ona je rekla da to što predstavnici zemalja sa Balkana sjede za jednim stolom u Njemačkoj predstavlja pokazatelj da postoji spremnost za saradnju među njima, ali i da EU i pojedinačne zemlje članice žele da to pomognu.

Merkelova je najavila da će u naredne četiri godine uslijediti serija konferencija, napominjući da će Austrija biti domaćin iduće godine.

"Želimo pokazati da ovo nije dnevni događaj nego da od ove konferencije napravimo radni proces radi traženja daljih političkih rješenja problema između Srbije i /samoproglašenog/ Kosova kao i o formiranju vlasti u BiH. Nadamo se da ćemo u oba slučaja u narednoj godini imati napredak", rekla je Merkelova.

Predsjednik Vlade Albanije Edi Rama, koji se obratio u ime Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), zahvalio je Merkelovoj za angažman i izrazio zadovoljstvo zbog činjenice da današnja konferencija u Berlinu ne predstavlja kraj već početak procesa restrukturisanja odnosa na zapadnom Balkanu, ističući ulogu Evrope u jačanju mira.

"Vidimo EU ne samo kao uspješnu priču već i kao instrument koji može obezbijediti bolju budućnost za naše građane", rekao je Rama, ističući da je put ka članstvu u EU težak i dug ali da će reforme blagotvorno djelovati na zemlje regiona i njihovu međusobnu saradnju.

On je naveo da zemlje zapadnog Balkana žele da postanu konkuretni i produktivni članovi EU i da pravi korak u tom smjeru predstavlja jačanje privredne saradnje.

Rama je potvrdio da će 22. oktobra posjetiti Beograd na poziv predsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića kako bi razmotrili potencijale privredne saradnje.

Ministar inostranih poslova BiH Zlatko Lagumdžija u Berlinu se snažno zauzeo za realizaciju zajedničkih, regionalnih projekata na području zapadnog Balkana u oblastima energetike, infrastrukture, te sprečavanja i upravljanja prirodnim nepogodama.

Lagumdžija se na posebnoj sesiji ministara inostranih poslova u okviru Konferencije o zapadnom Balkanu zauzeo za modernizaciju željezničke pruge od Sarajeva do Beograda, preko Doboja, Tuzle i Zvornika, izgradnju mosta preko rijeke Save kod Svilaja, te realizaciju projekta obnove i modernizacija plovnog puta rijeke Save.

Iz Ministarstva inostranih poslova saopšteno je da je Lagumdžija i za realizaciju projekata Jadransko-jonskog autoputa i Jonsko-jadranskog gasovoda, te projekata regionalne prevencije i upravljanja prirodnim nepogodama između BiH, Hrvatske i Srbije – uspostavljanje regionalnog centra za rano upozoravanje i praćenje poplava.

Kao jedan od oblika saradnje između BiH, Hrvatske i Crne Gore, Lagumdžija je na sesiji o temi „Nova regionalna paradigma“ naveo uspostavljanje regionalnog centra za brzo djelovanje u prevenciji i gašenju požara, kao i za izgradnju željezničke pruge Nikšić – Trebinje – Čapljina.

Lagumdžija je pozdravio namjeru Njemačke da od iduće godine, posredstvom njemačkih investitora, pokrene inicijativu „podizanja kupovne moći“. Riječ je o namjeri da se sistemski njemački investitori podstiču na ulaganje i podizanje cjelokupnog ekonomskog potencijala regiona.

On je pozdravio održavanje konferencije u Berlinu, kao svojevrsne najave nove regionalne paradigme saradnje i povezivanja, u kojoj se, kako je rekao, svi neće slagati oko istorije, ali hoće oko budućnosti. Novi pristup EU prema BiH Lagumdžija je ocijenio kao dobro polazište za provođenje potrebnih reformi, te istakao da su pokrenute neke značajne inicijative, uključujući Forum za prosperitet i zapošljavanje i Međunarodnu konferenciju o rastu zapošljavanja.

Konferenciju je okarakterisao i kao jasan znak podrške procesu proširenja EU, odnosno podrške evropskim integracijama BiH i drugih zemalja Zapadnog Balkana.

Tokom diskusije Lagumdžija je izrazio zadovoljstvo jer je Njemačka preuzela inicijativu o pitanju Zapadnog Balkana, ali i zahvalnost zbog opredjeljenosti EU i drugih zemalja članica da ovaj skup preraste u dugoročnu inicijativu.

S tim u vezi Lagumdžija će u Njujorku, na marginama Generalne skupštine UN, biti domaćin šefovima diplomatija zemalja regiona da bi bili nastavljeni konkretni razgovori o realizaciji zaključaka berlinske Konferencije, kao priprema za sastanak ministara inostranih poslova i ekonomije u oktobru ove godine u Beogradu.

Tim sastancima prisustvovaće i predstavnici Evropske komisije, RCC-a, te zemalja koje su direktni sponzori nove regionalne paradigme.

Delegaciju BiH na konferenciji u Berlinu, čiji je domaćin bila njemački kancelar Angela Merkel, predvodio je predsjedavajući Savjeta ministara BiH Vjekoslav Bevanda, a u njoj je bio i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Boris Tučić.

Njemački vicekancelar Zigmar Gabrijel najavio je u Berlinu da će konferencije posvećene zapadnom Balkanu biti redovno održavane svake godine.

„Sljedeće godine domaćin će biti Austrija, a poslije toga Francuska. O mjestu održavanja 2017. godine još se raspravlja“, istakao je Gabrijel.

On je naglasio važnost perspektive članstva zemalja regiona u EU što Njemačka, kako je dodao, „snažno podržava“.

Gabrijel je naglasio i da su njemački preduzetnici zainteresovani za ulaganja u zemlje zapadnog Balkana što, kako je rekao, pokazuju i rezultati jednog od istraživanja.

Njemački ministar privrede i energetike precizirao je da se u istraživanju navodi da je 83 odsto njemačkih ulagača, koji su poslovali u zemljama regiona, izrazilo želju da to ponove.

Kao potencijale regiona, Gabrijel je posebno istakao turizam i prednosti koje pruža jadranska obala, dodajući da prioriteti moraju biti podsticanje izvoza i investicija, i ulaganja u stručno obrazovanje.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u Banjaluci da Srpska može da ima koristi od konferencije o zapadnom Balkanu u Berlinu kada je riječ o regionalnim projektima.

„Republika Srpska može da ima koristi od konferencije u Berlinu u projektima koji bi se dogovorili u regionalnom smislu, u kojem bi Srpska bila faktor i to bi bilo važno za nas“, rekao je Dodik za Radio-televiziju Republike Srpske.

Dodik je dodao da Srpska nema pozitivna iskustva s velikim projektima na prostoru BiH, ali je sudbina „Južnog toka“ i opstrukcija federalnih struktura jasno pokazala da tu ne treba mnogo šta očekivati.

Predsjednik Srpske smatra da predsjedavajući Savjeta ministara BiH Vjekoslav Bevanda ne može da zastupa Republiku Srpsku na konferenciji u Berlinu, jer nije bilo dogovora sa ključnim faktorima u BiH – Vladom Srpske i federalnim vlastima.

„Moja ocjena u vezi sa Bevandom odnosi se na BiH, takva kakva je – nikakva. Ne može se na tako važnu konferenciju, a mislim da je važna, otići bez važne pripreme ključnih faktora, a to su Vlada Republike Srpske i vlasti u Federaciji“, istakao je Dodik.

Prema njegovim riječima, trebalo je da ti sastanci budu održani, ali njih i koordinacije nije bilo. „Zato većina nas koji smo u političkom životu ne očekuje mnogo što se tiče adekvatne prezentacije“, dodao je Dodik. (Agencije)