SARAJEVO – Tržištima kapitala u regionu potrebna je integracija bilo kroz međusobno povezivanje ili da neko preuzme ovdašnje berze, kaže u intervjuu Roberto Motušić, predsjednik Uprave Zagrebačke berze.

Motušić, koji je bio jedan od gostiju Četvrte međunarodne konferencije Sarajevske berze, održane prije nekoliko dana u Sarajevu, već oko tri godine je na čelu Zagrebačke berze, a na tu poziciju došao je sa mjesta člana Uprave “Erste Vrijednosnih papira” iz Zagreba.

Investitori su se i prije početka ekonomske krize povukli sa tržišta regiona, pa tako i iz BiH. Kako da ovdašnje berze prebrode krizu i ponovo krenu putem rasta?

MOTUŠIĆ: Kako su se investitori povukli, tako će se i vratiti. Mislim da se u jednom trenutku taj balon, kako ga često nazivamo, toliko bio napuhao da isplativost investiranja na takvim tržištima nije bila smisao igre. Sada se, padom cijena svih dionica koje su kotirane na tim burzama, ponovo stvara mogućnost zarade te stoga pretpostavljam da će se investitori vratiti. Znači, nije sve gotovo.

Blagi optimizam na berzama u regionu se pojavio. Kada očekujete da će odoći do istinskog oporavka?

MOTUŠIĆ: Prve signale možemo očekivati krajem prvog kvartala 2010. godine. Mislim da će sve što se događalo u 2009. biti poznato krajem godine u razdoblju kada budu objavljivani rezultati. Objavom rezultata za prvi kvartal 2010. dobićemo potvrdu trenda, odnosno da li smo izašli iz recesije i da li imamo pozitivan trend ili ne. U slučaju da rezultati budu dobri možemo očekivati stabilan rast.

Ovdje se vjeruje da država treba dati poticaj tržištu kapitala. U kojoj mjeri je ključna uloga države, a u kojoj institucija tržišta kapitala?

MOTUŠIĆ: To je uzajamna saradnja i države i privatnih institucija. Država mora dati regulatorni okvir i mora imati dobrog regulatora. Takođe, mora slušati tržište, odnosno industriju, što je veoma bitno i povući poteze koji će napraviti dugoročan uticaj na infrastrukturu samog tržišta. To znači razmišljati o mirovinskoj reformi, izmjeni zakonodavstva veznog za politiku ulaganja i porezni tretman ulaganja. To su koraci koji donose dugoročne koristi. Na taj način se može stvoriti baza i infrastruktura za dalji razvoj.

Rekli ste da ste, slušajući teme na konferenciji Sarajevske berze, kao što je zaživljavanje projekata koji se finansiraju emisijom municipalnih obveznica, stekli utisak kao da ste uplovili u vremeplov. Kako ovdašnja tržišta mogu sustići druga tržišta u okruženju koja su evidentno odmakla u razvoju?

MOTUŠIĆ: Poznata je izreka da je usvajanje znanja mnogo brže i jednostavnije nego prije. Učesnicima konferencije sam poručio da smo se mi u Hrvatskoj susreli s istim problemima i rješavali smo ih u razdoblju od prije desetak godina. Vi ćete to napraviti mnogo brže. Zašto? Zato što vidim da postoji dovoljna razina znanja same industrije. Svi razumiju koji su ključni elementi razvoja i šta treba promijeniti da bi se nešto postiglo. Znanje koje postoji vi ćete vrlo brzo upotijebiti u razvoju. Naravno, ako imate sugovornika, a to je Vlada koja će vam pomoći u tom razvoju.

Da li je još aktualna inicijativa za prodaju Zagrebačke berze?

MOTUŠIĆ: Da li će Burza biti prodana ili ne zavisi od strategije dioničara i cijene koja se bude nudila u tom trenutku.

Kakva je budućnost berzi u regiji s obzirom na to da je prisutan trend ukrupnjavanja? Bečka berza je već kupila neke od berzi u regiji centralne Evrope, a ta i neke druge berze zainteresovane su da preuzmu berze u regionu.

MOTUŠIĆ: Postoje dva puta. Jedan put je da dođe do integracije, a onda da se otvori nastup prema nekom drugom, što je dosta komplicirano s obzirom na zakonsku regulativu. Drugi je da će neko kupovati burzu po burzu i na taj način integrirati tržište. Volio bih da dođe do integracije bilo da je riječ o opciji “a” ili “b”. Mislim da je integracija veoma bitna za ovo tržište. Mi se veoma dobro razumijemo, poznajemo jedni druge, govorimo više-manje isti jezik, razumijemo sve tokove, mentalitet, kompanije… Postoji veoma mnogo potencijala koji možemo interno iskoristiti.

Izvor Nezavisne novine