BANJALUKA – Malobrojne štedno-kreditne organizacije (ŠKO) u RS sve više smanjuju svoje poslovne aktivnosti i klize ka gašenju, iako su prije dvije godine predstavljane kao novi potencijal za povoljno mikrofinansiranje agrara.

U Agenciji za bankarstvo RS ističu da bilansni nivo ukupno tri ŠKO koje posluju u RS ima tendenciju pada u prošloj, ali i ovoj godini. Pored toga, prema njihovoj ocjeni, neadekvatna tehnička opremljenost, te kadrovska i organizaciona neefikasnost dovode u pitanje dalje poslovanje tog sektora.

Regulator ukazuje da taj sektor, pored pada kreditnih plasmana i ostalih ključnih parametara poslovanja, posluje sa gubicima i ima ozbiljne probleme da odgovori na zakonske zahtjeve. To se, navode, naročito odnosi na ažurnost i tačnost izvještavanja, navodeći tako da im jedna ŠKO nije dostavila nijedan izvještaj u ovoj godini.

"ŠKO se nisu snašle na tržištu, jer nemaju ekonomsku računicu za profitabilno poslovanje. Sada troše početni kapital na pokrivanje troškova, dok su poslovne aktivnosti svele na minimum", kaže Slavica Injac, direktor Agencije za bankarstvo RS.

Prve ŠKO u RS osnovane su 2008. uz finansijsku podršku Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD) i Jedinice za koordinaciju projekata pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, sa po 115.000 KM, a u cilju, kako je tada rečeno, povoljnijeg ruralnog mikrofinansiranja. Taj projekat koji je predviđao okupljanje ogromnog broja članova štediša u čak 36 ŠKO, sve je izvjesnije, doživjeće fijasko, jer je i regulator upozorio da bi postojeće tri ŠKO zbog neispunjavanja zakonskih obaveza mogle ostati bez dozvole za rad.

U ŠKO "Hercegovina" iz Berkovića, koja ima oko 200 članova, priznaju da imaju poteškoća u radu, kako tehničkih zbog nepostojanja softvera i računovođe, tako i s kapitalom koji nije uvećan od osnivanja.

"Početna sredstva iznosila su 160.000 KM i obrćemo ih već dvije godine za projekte u poljoprivredi. Novih priliva nije bilo, jer nismo mogli naći izvore finansiranja osim depozita naših članova", kaže Ljilja Skočajić, direktor ŠKO "Hercegovina".

Zbog manjka sredstava, ističe ona, ne mogu odgovoriti na brojne zahtjeve članstva za kredite, koje nude po povoljnoj godišnjoj kamati od osam odsto, višestruko nižoj u odnosu na zajmove mikrokreditnih organizacija, zbog čega izražava bojazan za održivost društva.

"Ukoliko u narednih mjesec-dva ne nađemo nove izvore finansiranja, teško ćemo nastaviti s radom, jer imamo velike troškove", ukazuje Skočajićeva.

Finansijski stručnjaci kao razlog neodrživosti sektora ŠKO navode strože zakonske uslove za rad tih društava od projektom planiranih, te što su prerano prepuštene same sebi, ostajući bez dalje finansijske podrške institucija.

U Agenciji za bankarstvo priznaju da su zakonsku "ljestvicu" za rad ŠKO možda podigli i previsoko. Kažu da ih je u tome rukovodila bojazan da se u tom sektoru u RS ne dese zloupotrebe kakve su viđene u Hrvatskoj, gdje su pojedine ŠKO propadale nepovratno gubeći novac svojih štediša.

U Ministarstvu poljoprivrede RS krizu u sektoru ŠKO obrazlažu uticajem svjetske finansijske krize, te nepovjerenjem stanovništva u rad tih organizacija. Napominju, međutim, da je novim projektom "Unapređenje života na selu", koji realizuju sa IFAD-om, predviđeno da se izradi studija izvodljivosti u mikrokreditnom sektoru.

"Studija će da pokaže u kojem pravcu bi trebalo da se ide kada je riječ o ŠKO", ističu u resornom ministarstvu.