BANJALUKA – Savez sindikata Republike Srpske ocijenio je da je radna verzija ekonomske politike za 2011. godinu restriktivna i tražiće od Vlade RS da ona bude socijalno osjetljivija i stimulativna za otvaranje novih radnih mjesta.

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić rekla je nakon javne rasprave sa predstavnicima Vlade RS da sindikat neće prihvatiti povećanje poreza i doprinosa na plate u narednoj godini, kao ni donošenje zakona o radu.

“U ovoj restriktivnoj godini kada je veoma osjetljivo svako socijalno pitanje i mijenjanje Zakona o radu bilo bi ravno samoubistvu radničkih prava”, upozorila je Mišićeva.

Ona je dodala da se, umjesto povećanja poreskog opterećenja, mora raditi na vraćanju novca iz “sive ekonomije” u legalne tokove i da je s tim ciljem potrebno izmijeniti zakonska rješenja u radu Poreske uprave i inspektorata.

“Pokazatelji govore da u sivoj ekonomiji u RS ostaje oko 400 miliona maraka, a mi očekujemo da u narednoj godini kontrolni organi počnu da rade svoj posao u punom kapacitetu da bi se ovaj novac vratio u legalne tokove i na taj način obezbijedilo više sredstava za Fond PIO”, rekla je Mišićeva.

Predsjednica sindikata najavila je da će tražiti hitnu reorganizaciju Zavoda za zapošljavanje da bi on bio u službi onih koji traže i onih koji nude posao i povećanje naknada za nezaposlenost.

“Tražimo da Ministarstvo rada sačini Strategiju zapošljavanja za 2011. godinu na samom početku godine da bismo imali politike zapošljavanja i mogli stuimulisati one koji su spremni da otvaraju zdrava radna mjesta. I dalje smo razočarani njegovim radom”, navela je Mišićeva.

Prema njenim riječima, potrebno je analizirati i projekat zapošljavanja pripravnika, jer dio novca koji je potrošen nije dao očekivane rezultate.

Govoreći o programu socijalnog zbrinjavanja otpuštenih radnika, za koji je ekonomskom politikom predviđeno 10,2 miliona KM, Mišićeva je rekla da je izričit zahtjev sindikata da se izdvoji minimalno 27 miliona KM, jer je za optimalno zbrinjavanje i povezivanje radnog staža potrebno 50 miliona KM.

“Kada je riječ o reformi penzijskog osiguranja, preambiciozno je govoriti o donošenju zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju ako se oni koji su radili nisu potrudili da usvoje u Narodnoj skupštini integralni tekst”, istakla je Mišićeva.

Ona je dodala da su podržani i zahtjevi sindikata budžetskih korisnika da ne bude umanjenja plata i da je potrebno provesti produktivnu i zrelu reformu javne uprave koja se neće prelamati preko najslabije karike, a to su njeni radnici.

“Ono što smo zahtijevali danas je proizvod analize u posljednja 24 časa. Vidjećemo koje će naše prijedloge Vlada prihvatiti, tako da ćemo na osnovu toga znati šta da radimo na zasjedanju Narodne skupštine”, poručila je Mišićeva.

Mandatar za sastav nove vlade Repubike Srpske Aleksandar Džombić rekao je da su prijedlozi Saveza sindikata u vezi sa radnom verzijom ekonomske politike za narednu godinu opravdani i da će većina njih biti zastupljena u ovom dokumentu.

On je nakon javne rasprave sa predstavnicima Saveza sindikata rekao da će Vlada Srpske u toku današnjeg i sutrašnjeg dana razmotriti preostale zahtjeve i odlučiti u kojoj mjeri je moguće njima udovoljiti.

“Kod socijalnog zbrinjavanja radnika budžetski okvir nam je dozvoljavao 10,2 miliona KM, a prijedlog je da to bude minimalno 27 miliona i mi ćemo ga najozbiljnije razmotriti i nekim unutrašnjim realokacijama pokušati da povećamo izdvajanje”, istakao je Džombić.

On je podsjetio da mjere ekonomske politike neće predviđati smanjenje plata prosvjetnim radnicima i zaposlenima u policiji, ali da i dalje podrazumijevaju smanjenje državnim službenicima, kao i u 2010. godini.

Govoreći o uvođenju progresivnih poreskih stopa na lični dohodak i povećanju doprinosa, Džombić je rekao da još postoji mogućnost usaglašavanja sa predstavnicima sindikata i Privredne komore.

“Usaglašavanje će trajati do trenutka kada ekonomsku politiku budemo usvajali u Narodnoj skupštini, a ona se može i tada izmijeniti”, rekao je Džombić.

Potpredsjednik Vlade Anton Kasipović rekao je da je rasprava bila kompetentna i da izneseni prijedlozi sindikata mogu u konačnom izgledu popraviti dokument.

“Prijedlozi Saveza sindikata su odlična osnova za nastavak rada na dokumentu ekonomske politike koja će se uskoro naći pred poslanicima u Narodnoj skupštini”, rekao je Kasipović.

On je dodao da će izneseni prijedlozi biti predmet popodnevnog rada i analize sa najozbiljnijom namjerom Vlade da se sve ono što nudi nova rješenja, ukoliko bude moguće, ugradi u novi dokument ekonomske politike.

Džombić je rekao da je jedan od ciljeva ekonomske politike RS u narednoj godini očuvanje socijalne stabilnosti Srpske, prvenstveno stabilnosti Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja i Fonda zdravstvenog osiguranja.

On je rekao novinarima nakon rasparave o dokumentu “Ekonomske politike Republike Srpske za 2011. godinu” delegacija Vlade RS i Udruženja penzionera da je prošle godine usvojena Strategija reforme penzijskog sistema i da će se sada kroz usvajanje zakona implementirati ta strategija.

“Ekonomska politika precizno definiše koji su to koraci i šta sve treba da sadrže ti zakoni i zato imamo principijelnu podršku, jer se iz nje vidi da odmah krećemo u reformu sistema penzijsko-invalidskog osiguranja”, naveo je Džombić.

Džombić je rekao da je u ekonomskoj politici za narednu godinu predloženo povećanje stope doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje sa sadašnjih 17 na 18 odsto na bruto iznos, ali da to ne podržava Udruženje penzionera.

On je naglasio da postoji saglasnost da se zakonski u penzionom sistemu ostave prava po osnovu rada, a da se privilegovana prava definišu na neki drugi način, kroz druge zakone.

Predsjednik Udruženja penzionera RS Rade Rakulj rekao je da penzioneri traže stopu doprinosa na penzijsko-invalidsko osiguranje od 21 odsto, ističući da je ta stopa veća u okruženju, a kao primjer naveo je Srbiju sa 22 odsto i Federaciju BiH sa stopom doprinosa od 24 odsto.

On je dodao da su predstavnici penzionera zatražili i da se “radi duže”, jer raste broj lica koja idu penziju, dok s druge strane broj radnika ne prati rast broja penzionera, zbog čega dolaze u raskorak osnovni parametri koji treba da obezbijede kvalitetniji život za najstariju populaciju.

Rakulj je naveo da je traženo i isključivanje plaćanja doprinosa za zdravstvo iz penzija, obrazloživši da su lica koja su radila plaćala doprinos, pa i na ona sredstva koja su uplaćivali za svoje penzije.

On je ponovio i zahtjev da se rast penzija uskladi sa rastom plata, kao i da je javna potrošnja “povelika” u odnosu na ukupan socijalni sektor.