BANJALUKA – Prema zvaničnim podacima Saveza sindikata RS, čak 72 odsto radnika u Srpskoj ne dobija regres. Oni srećnici kojima se regres isplaćuje, najčešće rade u lokalnoj upravi u RS, ili u privatnim preduzećima koja dobro posluju. I dok u lokalnoj upravi regres iznosi tri najniže plate u Srpskoj, ukupno 1.100 maraka, kod privatnih poslodavaca to su tri najniže plate u firmi.

Nekada su radnici sa ovih prostora pred godišnje odmore radosno trljali ruke, jer se znalo, uskoro stiže regres. Suma koja se dobijala bila je mnogima sasvim dovoljna za neki lijep odmor. Danas, u Srpskoj regres je gotovo zaboravljen, a radnici koji ga dobijaju, kolege nazivaju srećnicima, koji kao da su dobili bingo.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Srpske, kaže da je regres zakonska obaveza poslodavca, koji je obavezan da ga isplati radnicima.

– Regres bi trebalo da se isplaćuje prije korišćenja godišnjih odmora. Ukoliko to poslodavac ne uradi, prijeti mu tužba, koja je uvijek na kraju pravosnažna, i u korist radnika – kaže Mišićeva.

Ona objašnjava da je isplata regresa u RS bila znatno bolja prije početka svjetske ekonomske krize, koja je i kad je regres u pitanju, „zavrnula slavinu“.

– Imamo veliki broj tužbi radnika zbog neisplaćenih regresa. Poslodavci moraju da znaju da ako neće milom, to će učiniti silom, jer je zakon na strani radnika – navodi Mišićeva i dodaje da se mora znati da je opšte stanje u RS kad su u pitanju prava radnika takvo da je veoma mali broj onih poslodavaca koji svojim radnicima isplaćuju sve što im sleduje po kolektivnom ugovoru.

Prema riječima Dušanke Makivić, portparola Inspektorata rada RS, inspektori svakodnevno obilaze preduzeća i kontrolišu isplate regresa.

– Tamo gdje utvrde da poslodavac nije isplaćivao regres, prvo izdaju rješenje kojim naređuju poslodavcu da ispuni obaveze prema radnicima. Ukoliko se utvrdi da poslodavac ni poslije toga nije isplatio regres, kazna iznosi od 2.000 do 15.000 maraka za pravno lice, a 500 KM za odgovorno lice u pravnom licu – objasnila je Makivićeva.

Kad je regres u pitanju, najteža situacija je u privredi. Prema riječima Mile Ribića, predsjednika Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne delatnosti RS, u ovoj grani više od 70 odsto poslodavaca ne isplaćuje regres.

– Pokušavamo da postignemo dogovor da se regres isplaćuje u ratama. Ali, ponavlja se stara priča da je borba i za golu platu, pa tek onda za regres i ostale dodatke – kaže Ribić.

Za razliku od zaposlenih u privredi, radnici u lokalnim upravama regres dobijaju redovno. Tomislav Vrhovac, predsjednik Sindikata uprave RS, navodi da lokalne uprave imaju isplatu regresa, koja iznosi tri najmanje plate u Srpskoj.

– Iako se ne isplaćuje uoči godišnjih odmora, uglavnom je redovan. Ima primjera gdje su se sindikati lokalnih uprava dogovorili da im se regres isplaćuje u 12 rata, pa tako zaposleni dobijaju dio regresa svakog mjeseca. Ali, postoje i opštine u kojima i u lokalnoj upravi regres kasni, ili se uopšte ne isplaćuje – ističe Vrhovac.

Paradoks

Prema podacima Konfederacije sindikata RS, u Srpskoj postoji paradoks kad je u pitanju isplata regresa. Naime, regres se uglavnom ne isplaćuje u proizvodnim granama privrede, odnosno u onim preduzećima koja stvaraju novu vrijednost, a najčešće regres dobijaju zaposleni u administraciji, koji ništa ne proizvode!

Rješenje postoji

Predsjednik Konfederacije sindikata RS Obrad Belenzada kaže da bi rješenje problema u vezi sa isplatom regresa moglo da bude ukidanje poreza i doprinosa na regres, koje plaćaju poslodavci.

– Kad bi se regres tretirao kao materijalni trošak za poslodavca, a ne kao lično primanje za radnike, siguran sam da bi radnici u RS dobijali regres – istakao je Belenzada.

Izvor Večernje novosti