Energetika je šansa Republike Srpske da zadrži suverenitet nad svojim prirodnim resursima, što neće kočiti razvoj ostalih dijelova BiH. Elektroenergetski sektor mora da se razvija i da osigura pouzdano i kvalitetno snabdijevanje potrošača električnom energijom, povećanje izvoza uz smanjenje gubitaka i operativnih troškova, rekao je ministar industrije, energetike i rudarstva RS Slobodan Puhalac.

– Već četvrt vijeka nije započeta gradnja nekog značajnijeg energetskog objekta na ovim prostorima. Investiranjem u energetske projekte koji će imati dobre ekonomske efekte, stvaramo mogućnost za domaća preduzeća i domaću radnu snagu koja će biti angažovana u procesu izgradnje, ali i da u toku eksploatacije, bude otvoren značajan broj novih radnih mjesta – kazao je Puhalac.

Sa ministrom energetike Srbije nedavno ste u Beogradu potpisali sporazum o korišćenju hidropotencijala rijeke Drine. Kada bi se mogli očekivati konkretniji potezi u vezi sa ovim sporazumom?

PUHALAC: Sporazumom se predviđa istraživanje i izrada studija opravdanosti, kao preduslova za ulaganja. Potpisanim Sporazumom između RS i Srbije pokazan je interes za saradnju u oblasti energetike i otvoren put da se ta saradnja opredmeti. Rijeka Drina je pravi "dragulj" u energetskom smislu za Republiku Srpsku, ali i za Srbiju, koja je zainteresovana za korišćenje njenih potencijala. Radi praćenja realizacije ovog sporazuma u narednih mjesec dana biće formiran Odbor za koordinaciju, koji će činiti po tri predstavnika iz Srbije i RS. Kod realizacije energetskih projekata, bitno je napomenuti da se ovi objekti ne mogu izgraditi preko noći.

Kakvu korist i kakav značaj RS može da očekuje od izgradnje novih hidroelektrana?

PUHALAC: Energetika je šansa Republike Srpske, ali i prilika da zadrži suverenitet nad svojim prirodnim resursima, što neće kočiti razvoj ostalih dijelova BiH. Elektroenergetski sektor mora da se razvija i da osigura pouzdano i kvalitetno snabdijevanje potrošača električnom energijom, povećanje izvoza uz smanjenje gubitaka i operativnih troškova. Već četvrt vijeka nije započeta gradnja nekog značajnijeg energetskog objekta na ovim prostorima, što je neminovnost. Investiranjem u one energetske projekte koji će imati dobre ekonomske efekte, stvaramo mogućnost za domaća preduzeća i domaću radnu snagu koja će biti angažovana u procesu izgradnje, ali i da u toku eksploatacije, bude otvoren značajan broj novih radnih mjesta.

U Beogradu ste potpisali i zajedničku izjavu sa ministrima energetike Srbije i Italije. Šta je konkretno predviđeno tom izjavom?

PUHALAC: Vlada Italije, Srbije i RS ovom izjavom opredijelile su se da uspostave saradnju sa ciljem zajedničkog razvoja hidropotencijala srednje Drine, a sve u cilju šire regionalne saradnje. Preduslov za ovo jeste usvajanje neophodnih pravnih akata, i to najkasnije do 31. decembra 2010. godine. Realizaciju prve faze, koja se odnosi na istraživanje i izradu studije ekonomske opravdanosti, finansiraće preduzeće "Elektroprivreda Srbije" i "Elektroprivreda RS", te preduzeće "Seci Energia S.p.A" iz Italije. Ako Studija pokaže opravdanost izgradnju hidroenergetskih objekata, krenućemo u realizaciju projekta.

Da li ste sa italijanskim ministrom energetike razgovarali o još nekim projektima u RS? Jesu li Italijani zainteresovani za ulaganje u Republiku Srpsku?

PUHALAC: Otvoreni smo za ulaganja i spremni da podržimo investitore u skladu sa zakonskim okvirom. Italija je značajan spoljnotrgovinski partner Srpske. Veći dio proizvodnje preduzeća iz oblasti tekstila, kože i obuće namijenjen je za italijansko tržište. Naša preduzeća, koja su ranije sarađivala sa kragujevačkom "Zastavom", uputila su svoje reference prema "Fijatu". Prostora za unapređenje saradnje svako ima, naročito onda kada postoji spremnost i zajednički interes.

Koliki je značaj dolaska italijanskog kapitala na Balkan, pa i u RS?

PUHALAC: U posljednje vrijeme Italija je stvorila dobru osnovu za napredovanje na Balkanu. Svoje namjere je fokusirala na energetski sektor, proizvodnju i prenos električne energije, i već je potpisano niz sporazuma sa vladama, trasirajući put svom kapitalu. Još veći značaj ima to što iza investitora stoji jasna podrška Vlade Italije.

Koliki je značaj pridobijanja novih stranih partnera sada kada su neki od velikih investitora, poput ČEZ-a, odlučili da se povuku sa ovih prostora?

PUHALAC: Značaj je veliki, pogotovo onda kada se većina investitora okreće ulaganjima u vlastitim zemljama. Na nama je da potpisani Sporazum sa Srbijom i Zajedničku izjavu sa Italijom i Srbijom iskoristimo na najbolji način u okvirima koje zakoni Republike Srpske daju. Izraženo interesovanje više stranih investitora potvrda je naših objektivnih potencijala, uprkos neuspješnom aranžmanu sa ČEZ-om.

Delegacija Vlade RS nedavno je u Berlinu sa njemačkim energetskim gigantom "RWE" razgovarala o saradnji. O čemu se konkretno radi?

PUHALAC: Značaj i veličina partnera, kao i procedura izbora strateškog partnera obavezuju nas pri davanju bilo kakvih izjava. Razgovarali smo o interesima i mogućoj saradnji. Želimo da ozbiljnim i sigurnim partnerima otvorimo vrata za ulaganje uz maksimalnu zaštitu interesa Republike Srpske i svih njenih stanovnika. Partneri kakav je "RWE" su dobrodošli i sigurno su favorit za strateškog partnera na dva velika hidrosistema.  

Dokle se stiglo sa osnivanjem zajedničkog preduzeća RS i srpskog "Srbijagasa" i ima li novih informacija kada je u pitanju "dovođenja" "Južnog toka" u Srpsku?

PUHALAC: U toku su završna usaglašavanja elemenata ugovora o osnivanju zajedničkog preduzeća. Razvoj gasne infrastrukture i uvođenje novog energenta u RS predstavljaju bitan segment budućih energetskih planova. Donošenjem Zakona o gasu, dodjelom koncesije za magistralni gasovod "Sava" i uvođenjem "Srbijagasa", kao i definisanjem priključka kraka na "Južni tok", Republika Srpska je stvorila pretpostavke za intenzivan i brz razvoj gasne infrastrukture. Priključenje na "Južni tok" i izgradnja gasovoda "Sava" je jedinstvena šansa da Republika Srpska postane zemlja sa jedinstvenim transportnim sistemom sa jasnim interkonekcijama.

Koji su još elektroenergetski projekti planirani za ovu godinu?

PUHALAC: Kada je riječ o novim objektima, onda su to hidroelektrane na rijeci Bosni i Bistrici, kao i pripremni radovi za HE Ulog, odnosno TE Stanari, gdje su pripremni radovi završeni, a početak izgradnje možemo očekivati krajem ove ili početkom naredne godine. Danas će u Banjoj Luci biti potpisan ugovor između EFT-a i kineske kompanije DEC Group o isporuci opreme i izgradnji TE Stanari po principu "ključ u ruke". Puštanje u rad elektrane predviđeno je do 2014. godine. Ako govorimo o ulaganjima u postojeće kapacitete, najznačajniji je remont TE Ugljevik.