ISTANBUL – Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić rekao je da je Vlada FBiH pružila uvjeravanje da je spremna da realizuje sve elemente ugovora sa MMF-om i da će biti prevaziđeni problemi po pitanju budućnosti stendbaj aranžmana, koji su nastali nakon odluke Predstavničkog doma federalnog Parlamenta da prihvati zahtjeve ratnih veterana.

“Postoji uvjeravanje Vlade FBiH da je spremna da realizuje sve elemente ugovora sa MMF-om i očekuje se da će sve biti na nivou zadatka. To djeluje umirujuće, ali vidjećemo”, rekao je Špirić u izjavi iz Istanbula, gdje učestvuje u godišnjim sastancima Svjetske banke i MMF-a.

        On je ocijenio da je prerano za predizbornu kampanju i da se sada očekuje pojačana odgovornost političkih partija koje čine većinu u federalnom Parlamentu.

        “Teško je vjerovati da će neko preuzeti odgovornost i da jedan nivo vlasti, bez obzira da li je federalni ili bilo koji drugi, ugrozi aranžman za sve u BiH, jer naprosto ulazimo u fazu koja je nabitnija – provođenje socijalnih reformi, koje su u interesu građana”, rekao je Špirić.

        On je naveo da postoji spremnost Svjetske banke za dodatnu podršku budžetima od 100 miliona dolara, podršku razvoju malih i srednjih preduzeća sa 70 miliona i 15 miliona za reformu socijalnog sektora, ali da to zavisi od uspješnosti provođenja aranžmana sa MMF-om.

        Špirić je rekao da je danas imao veoma bitne bilateralne susrete, između ostalih, sa izvršnim direktorom Holandske konstituence za Svjetsku Banku Rudom Trefersom i izvršnim direktorom Holandske konstituence za Međunarodni monetarni fond Age Bakerom.

        “Bila je prilika da prođemo kroz portfolijo Svjetske banke u BiH i zajednička ocjena je da nema rizičnih projekata, da se portfolio odvija kroz 16 projekata. Ono što treba uraditi je povećati efikasnost prilikom povlačenje sredstava, jer se nedopustivo duge procedure ratifikacije projekata”, rekao je Špirić.

        Špirić je za sutra najavio sastanak sa delegacijom Razvojne banke Savjeta Evrope, predsjednikom Mramara grupacije Akanom Suverom, kao i predsjednikom Udruženja komora i berzi Turske Rifatom Hisarčikogluom.       

        On je, takođe, najavio i radni ručak sa najbitnijim ljudima iz Svjetske banke i MMF-a, gdje će biti govora o novim izazovima i izlaznim strategijama po pitanju globalne ekonomske i finansijske krize.

Špirić je ranije tokom dana rekao da su zvaničnici Svjetske banke i MMF-a izrazili veliku zabrinutost za budućnost stendbaj aranžmana nakon odluke Predstavničkog doma Parlamenta FBiH da prihvati zahtjeve ratnih veterana.

“To im govori da političke snage nisu spremne da se uhvate u koštac sa reformama, a pogotovo socijalnim”, rekao je Špirić u izjavi iz Istambula gdje učestvuje u godišnjim sastancima Svjetske banke i MMF-a.

On je naglasio da je Svjetska banka odobrila 100 miliona evra za podršku budžetima i sada čeka da budu usvojeni potrebni zakoni u parlamentu.

Predstavnički dom Parlamenta FBiH prihvatio je prethodno na vanrednom zasjedanju sve zahtjeve učesnika dvodnevnog protesta ratnih veterana u Sarajevu, među kojima je najvažniji da neće biti ranije najavljenog umanjenja boračkih davanja za sve kategorije u iznosu od 10 odsto, da će se Zakon o dobitnicima najviših ratnih priznanja i njihovih porodica primjenjivati u punom kapacitetu i da će biti izbrisan iz uslova za aranžman sa MMF-om.

Premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinović rekao je da će tokom razgovora sa predstavnicima MMF-a i Svjetske banke u Istanbulu zatražiti određene izuzetke za BiH kako bi, kako je rekao, stendbaj aranžman opstao u bilo kom obliku.

        “Ne očekujem da će prihvatiti naše zahtjeve. Ako je cilj da se da 18 miliona godišnje, a odreći se milijarde na pet godina gotovo bez kamata, mogu reći da je to suludo”, rekao je Mujezinović.

        Mujezinović je dodao da će učiniti sve da MMF, nakon zaključaka Parlamenta FBiH, “progleda kroz prste” i da mogućnost FBiH da isplaćuje obaveze.

        On je naglasio da ne razumije odluku koju je donio Predstavnički dom Parlamenta FBiH nakon protesta ratnih veterana, a kojom im neće biti smanjene naknade u skladu sa zahtjevom MMF-a.

        “Ne mogu da shvatim da parlament FBiH donosi oprečne odluke. Federalna Vlada treba da se izjasni o zaključcima i odmah mogu reći da su dosadašnji stavovi bili da bez stendbaj aranžmana i bez novčane pomoći budžetu mi ne možemo završiti godinu. Ako se isplati sve ovo što se traži i ako nastavimo isplaćivati enormne iznose mimo budžeta, ne znam šta će se desiti”, upozorio je federalni premijer.

        Mujezinović je rekao da bi u slučaju primjene zaključaka parlamenta FBiH, sve penzije morale biti smanjene za oko 12 odsto i upitao da li je važniji onaj koji štiti manju grupu ljudi ili onaj koji štiti cijelo društvo.

        “Znam da svima teško padaju smanjenja, ali u budžetu nema para i to građani moraju da znaju”, poručio je Mujezinović.

Izvršni direktor MMF-a Age Baker ocijenio je da je za BiH najvažnije da domaće vlasti ispune uslove iz stendbaj aranžmana, kako bi se izbjeglo ugrožavanje javnih finansija u narednim godinama.

“Sporazum sa MMF-om došao je u pravom trenutku i od najveće je važnosti da BiH ispuni uslove koji pišu u programu vlade i pismu namjere. Ovi uslovi pružaju sigurnost ne samo za strane investitore i banke, nego i za gradane koji dobijaju garancije da je vlada ozbiljna u vraćanju javnih finansija na pravi put, modernizaciji javnih troškova, oslobađanju od nepotrebne biroktarije i davanju više prostora za privatne firme”, rekao je Baker, koji je i šef holandske konstituence u Fondu, kojoj pripada i BiH.

Ako BiH ne ispuni svoje obaveze, dodao je Baker, sav kredibilitet koji je postignut dogovaranjem programa sa MMF-om biće izgubljen, što će predstavljati veliki udar na povjerenje investitora.

Govoreći o ekonomskoj krizi, koja nije zaobišla ni BiH, Baker je naveo da je BiH imala “nešto manje težak pad 2009. godine, u odnosu na druge zemlje”, zbog čega MMF predviđa “mali pozitivni rast bruto-društvenog proizvoda”.

“MMF predlaže da se interventne mjere zadrže i naredne godine i tek 2011. krene sa izlaznim strategijama. Ključni izazov za BiH je da osigura dobru i sigurnu poslovnu klimu, kako bi se mogla pripremiti za pojačani izvoz kada poraste potražnja u EU i krene oporavak”, naglasio je Baker.

On smatra da će se BiH u budućnosti morati mnogo manje oslanjati na strani kapital koji je ranije pokrivao deficit i koji se pokazao nepouzdanim, te istakao da je pozitivno što su strane banke i dalje spremne da posluju sa BiH.

Glavne teme skupa u Istambulu su ekonomska kriza i politički odgovori na nju, finansijska kriza i siromašni, budućnost međunarodnog finansijskog sistema, uloga privatnog i javnog sektora poslije krize, i uticaj krize na strukturalne reforme u Evropi i centralnoj Aziji.

Osim guvernera i zamjenika guverenera MMF-a iz više od 20 zemalja, zasjedanju, koje će trajati do 7. oktobra, prisustvovaće i posmatrači iz međunarodnih organizacija, kao i predstavnici nevladinog sektora.