Preliminarni podaci o BDP-u Srbije iz trećeg kvartala 2014. pokazuju da se BDP smanjio za 3,6%, što je još niže od negativnih 1,3% u drugom kvartalu. Time je pad BDP-a u devet mjeseci 2014. iznosio -1,8%, što je najniži nivo od septembra 2012. godine.

Pad privredne aktivnosti je vođen smanjenjem obima industrijske proizvodnje od -14,3% u trećem kvartalu 2014. godine, na koje su najviše uticali sektori gasa i struje (-38%) i rudarstva (-28,3%). Proizvodna aktivnost je takođe ostala slaba (-5,8%) zbog prestanka proizvodnje FIAT-ovih automobila tokom kolektivnog godišnjeg odmora u avgustu i remonta u Rafineriji nafte Pančevo.

To je značajno uticalo na domaću potražnju, naročito kod privatnih investicija koje su pale za 7,6% u trećem kvartalu 2014. godine, a smanjeni su i državna (-1,6%) i privatna potrošnja (-1,2%). Neto izvoz je skinuo visokih 4,8% rasta BDP-a usljed pada od 5,9% i povećanja uvoza za 1,9%.

S obzirom na navedenu pozadinu, očekujemo pad BDP-a za 2,1% u 2014. i 0,7% u 2015. godini. Pad BDP-a u 2014. godini posljedica je isključivo slabije domaće potražnje, a isti uzrok u kombinaciji sa mjerama štednje koje podrazumijevaju smanjenje penzija i plata u javnom sektoru držaće ekonomiju u recesiji i tokom 2015. godine.

Restruktuiranje javnih preduzeća i nastavak djelimičnog zamrzavanja zapošljavanja u javnom sektoru biće dodatna težina za potrošnju, a očekuje se da bi to moglo podići stopu nezaposlenosti na 21,8%. Kao kontrast ovome, trebalo bi vidjeti povećanje investicija usljed aktivnosti na rekonstrukciji u područjima pogođenim poplavama, ali ostaje rizik od pada naročito ukoliko bude nastavljeno pooštravanje uslova za kreditiranje preduzeća.

Što se tiče neto izvoza, ne očekujemo jak skok usljed slabog oporavka glavnih evropskih trgovinskih partnera i on bi vrijednost BDP-a trebalo da uveća za 0,5% na godišnjem nivou sve do 2016. godine.

Deficit tekućeg računa se vraća pod kontrolu

 

Deficit tekućeg računa porastao je u 2014. godini primarno zbog skoka trgovinskog deficita, ali i pada novčanih doznaka

 

Deficit tekućeg računa bi trebalo da poraste, ali se očekuje bolji učinak čim uslijedi oporavak globalne trgovine, koji se očekuje u prvoj polovini 2015. godine.

Deficit tekućeg računa porastao je u 2014. godini primarno zbog skoka trgovinskog deficita, ali i pada novčanih doznaka. U 2015. godini pa nadalje deficit tekućeg računa bi trebalo da bude blaži kako dolazi do oporavka trgovine i mogao bi dostići 5% BDP-a do 2016. godine.

Inflacija ostaje ukroćena i očekuje se da dostigne ciljni opseg Narodne banke Srbije od 4+1,5% tek u drugom kvartalu 2015. Inflacija je u oktobru 2014. godine usporila na 1,8%, čime je osmi uzastopni mjesec bila ispod ciljnog opsega NBS. Očekujemo da inflacija dostigne NBS ciljni opseg u aprilu kada bi Vlada trebalo da uvede akcize na cijene struje (cirka 10%).

Okruženje sa niskom inflacijom trebalo bi da otvori vrata za dalja smanjenja kamatne stope u prvom kvartalu 2015. godine. U novembru 2014. godine NBS je smanjila kamatnu stopu za 50 baznih poena na 8%. Postoji rizik da se ova mjera pokaže kontraproduktivnom, jer bi mogla inicirati oštrije smanjenje deviznog posuđivanja banaka s obzirom na njihovu trenutnu oslabljenu strategiju u pogledu devizne aktive.

Umjesto toga troškovi kreditiranja bi trebalo da pojeftine pošto Srbija i dalje ima jednu od najviših realnih kamatnih stopa u regionu u vrijeme kada se ekonomija suočava sa dubokom recesijom. Stoga očekujemo da NBS nastavi ciklus olakšavanja sa opsegom od minimalno 125 baznih poena do kraja 2015. godine.

Dogovor sa MMF-om daje sigurnost

 

Srbija postigla dogovor sa MMF-om za trogodišnji program iz predostrožnosti vrijedan milijardu evra

 

Pozdravljamo dogovor sa MMF-om, jer će on Srbiji pružiti prijeko potrebno fiskalno sidro. Srbija je postigla dogovor sa MMF-om za trogodišnji program iz predostrožnosti vrijedan milijardu evra. Program je stupio na snagu 1. januara 2015. godine, a prva kvartalna revizija je zakazana za polovinu maja.

Program predviđa uštedu od 1,3 do 1,5 milijardi evra u naredne tri godine da bi se budžetski deficit do 2017. sveo na 3% BDP-a. Očekujemo da konsolidovani budžetski deficit u 2015. padne na 4,6% BDP-a ukoliko rashodi budu smanjeni u skladu sa planom i konsolidovani prihodi ostanu stabilni. To bi trebalo da postavi javni dug na 84% BDP-a do kraja 2015, što je duplo više u odnosu na 2010. godinu.

Dolarske obveznice su značajno poskupjele uoči sporazuma sa MMF-om. Emisija obveznica može biti nastavljena ukoliko se reforme dogovorene sa MMF-om implementiraju brzo, ali imamo određenu zabrinutost u pogledu širine i komleksnosti ovog zadatka. Zabrinuti smo da bi proces mogao biti ugrožen zbog strane političke inercije u pojedinim ministarstvima čime bi ostvarenje plana kasnilo.

Nastavak rasta problematičnih kredita

Očekuje se da slab dinar i pad domaće potražnje dodatno povećaju nivo problematičnih kredita banaka, ali potencijalni gubici su u potpunosti pokriveni regulatornim odredbama.

Od avgusta prošle godine problematični krediti su iznosili 22,8% ukupnih zajmova i bili su koncentrisani na kompanije u sektorima proizvodnje, trgovine i građevine (27,1%). Sa očekivanjem slabljenja dinara (127 dinara za evro u fiskalnoj 2015. godini) smatramao da će biti nastavljen rast udjela problematičnih kredita, ali će se njima moći upravljati. (UniCredit Bank Beograd/SWOT)