BEOGRAD – Izvršni direktor TGI grupacije Simeon Comokos ocenio je, na kraju 16. Srpskog ekonomskog samita, da Srbija treba da ubrza svoj put u EU i da očekuje novi talas investicija.

Comokos je, u izjavi Tanjugu, rekao da se svet, ali i Evropa veoma menjaju i da se ne zna šta će se dogoditi na izborima u Francuskoj i Nemačkoj iduće godine, pa Srbija mora učiniti sve kako bi napredovala na putu ka EU.

Za završetak evropskog puta biće potrebno više godina, ukazao je on i naveo da se iz diskusija na Srpskom ekonomskom samitu, čiji je organizator TGI, mogla čuti da je neophodno da Beograd lobira u Briselu da se poglavlja što brže otvaraju.

"Srbija i njena vlada su spremni da nastave reforme, postoji stalni rast u privredi i nadamo se da će taj trend biti nastavljen. Kroz reforme ekonomija će imati održivu budućnost", uveren je Comokos.

On je naglasio da Srbija predstavlja i veoma bitnu mogućnost za investiranje, posebno u sektor energetike, prehrane i IT.

"Videćemo sigurno novi talas investicija", uveren je Comokos.

On je kazao da se Srpski ekonomski samit organizuje kako bi preneli mogućnosti za investicije i novosti iz Srbije.

"Srbija je veoma dobra zemlja, koja ima stabilni politički sistem. Ona je sidro stabilnosti u jugoistočnoj Evropi i nadam se da će se brzo kretati ka EU", zaključio je Comokos.

Srbiju čekaju ozbiljne strukturne reforme

Srbija je sprovela određene mere koje su unapredile poslovu klimu, ali tek je čekaju ozbiljne strukturne reforme, zaključak je panela o novim prioritetima u oblasti infrastrukture, zdravstva, javne administracije i radnog prava.

Državni sekretar u ministarstvu državne uprave i loklane samouprave Srbije Miloš Popović kazao je, drugog dana Srpskog ekonomskog samita, da je u fokusu rada tog ministrstva izrada i donošenje zakona koji će doprineti nadogradnji državne uprave kao servsa građana i privrede.

Popović je dodao da će naglasak biti stavljen i na izradu aplikacija, potsetivši da je već u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i MUP-om pokrenut i projekat “Bebo dobrodošla na svet”, koja za cilj ima da olakša roditeljima i skrati potrebno vreme za prijvljivanje dece u matične knjige rođenih/

To će, prema njegovim rečima, doprineti godišnjoj uštedi oko 400.000 radnih sati.

Popović je rekao a bi taj projekat do kraja godine trebalo da zaživi u svim porodilištima u Srbiji, a do tada bi i sve matične knjige trebalo da budu prevedene u elektronski oblik.

Radiće se, dodao je, na jačanju kapaciteta inspekcije i razvoju e-inspektora, kao i na unapređivanju poslovne komunikativnosti potsetivši da je već raspisan tender za povezivanje šest državnih institucija, među kojima su MUP, Poreska uprava, Nacionalna služba za zapošljavanje i PIO Fond.

Popović je rekao da se očekuje da do sredine mandata ove vlade bude uspostvljena i akademija za javnu upravu za edukaciju javnih službenika.

Državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Miodrag Poledica je rekao da se u Srbiji trenutno radi 250 kilometara autoputa, i da su to ogromne investicije u kojima je angažovano preko 600 kompanija.

On je naglasio da u oblasti infrastrukture Srbija intezivno sarađuje sa Rusijom, Kinom, Azerbejdžanom, Kuvajtom i UAE.

Ti svi radovi, prema njegovim rečima, se izvde uz pomoć kredita raznih međunarodnih finansijskih institucija.

Poledica je kazao da će u narednom period veća pažnja biti posvećena ubrzanju graničnih procedura posebno na železničkim stanicama da bi se gotovo duplo skratilo vreme čekanja, zatim na povećanju brzine vozova na prugama, kao i na završetku logističkog centara koji će se prostirati na 80 hektara i poovezivaće naznacajnije koridore.

On je potsetio da je u prethodnom periodu dosta urađeno i u železničkom sektoru, naglasivši da su aktivrani svi projekti koji se najviše finasiraju iz ruskog kredita.

Pomoćnik ministra za rad zapošljavanje Zoran Lazić je podsetio da je prethodnom periodu taj resor pripremio Zakon o radu koji je već doprineo smanjenju broja zaposlenih na crno.

On je podsetio da je u planu da se do proleća 2017. donesu i zakoni o agencijama za privremeno zapošljavanje, o vaučerima za privremeno zapošljavanje, kao i zakoni o štrajku i mirnom rešavanju radnih sporova.

Svi ti zakoni kako je dodao trebalo bi da pomognu uspostavljanju reda i fer odnosa , ali i da građanima koji su privremeno zaposleni daju neku veću sigurnost.

Predsednik kompanije PSP Farman, Branislav Grujić kazao je da je veliki problm Srbje što je administracija u zemlji još u nekom “ mentalno prošlom vremenu” i da će najveći izazov za Vladu Srbije biti bitka za reformu javne adminstracije.

“Veliki je otpor da se napravi peforma u toj oblasti, jer to dovodi do smanjenja broja ljudi”, kazao j Grujić naglasivši d a će Vlada koja završi te reforme ući u istoriju, jer bez toga nema ni ulaska u EU.

Da bi uspela, Srbija mora da kapitalizuje svoje resurse

Srbija ima solidne zakonske okvire za pokretanje sopstvenog biznisa, kao i dobru i obrazovanu radnu snagu, ali da bi bila uspešna potrebno je da prestane da traži šta joj nedostaje i da svoje resurse istakne i kapitalizuje, poruka je panela o pokretanju i razvoju biznisa u Srbiji na 16. Srpskom ekonomskom samitu.

Generalni menadžer nemačke kompanije koja proizvodi delove za vozila “Grammer Systems Serbia” Pjerluiđi Gione istakao je da je Srbija zemlja koja ima dovoljno obrazovanih mladih ljudi sa odličnim poznavanjem stranih jezika, ali da mora to i da iskoristi.

Prema njegovim rečima, Srbija uvozi 96 odsto sirovog materijala koje strani investitori ovde sklapaju, a zatim izvoze gotov proizvod.

“Ljudi, pokrenite sopstveni posao i budite naši snabdevači”, poručio je Gione.

On je dodao da je za to potreban trening i rad, kao i dobar pristup startap kreditima.

Gione je istakao da Srbija može da napreduje ako prestane da gleda šta joj nedostaje i osvrne se na svoj kapital – mlade, obrazovane i vredne ljude.

“Srbija mora da istakne ono što ima, da to predstavi i kapitalizuje”, rekao je Gione.

Govoreći o preduzetništvu i poslovnom okruženju u Srbiji Bojan Zepinic iz TPA grupe je rekao da, osim onoga što država može da učini, poput uređivanja poreskog sistema, budući preduzetnici treba da imaju ideju, da tržištu ponude inovacije.

“Ovde je bezbedno ulagati. Niko ti neće ukrasti novac. Ako ga staviš u banku, biće u banci. Ali šta će biti pre svega zavisi od tebe kao preduzetnika, koliko si inovativan”, rekao je Zepinic.

Kada je reč o tome što država može da uradi, Zepinic smatra da postoji solidan zakonski okvir, i da nema razlike između naše zemlje i, primera radi Slovačke i Češke.

Profesorka sa Fakulteta organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu Vesna Damnjanović istakla je da mladi treba da se povezuju, da stvaraju kontakte koji će im pomoći da ostvare svoje poslovne snove.

“Bila sam u Aziji i tamo je deljenje ključna reč. Kao što dele hranu, oni dele i poslovne informacije jer žele da napreduju”, rekla je Damnjanović i kao primer navela sistem startapova u Singapuru.

Bivša ministarka državne uprave i lokalne samouprave Kori Udovički osvrnula se na jednu od konstatacija sa jučerašnjih panela da Srbija ima mnogo prepreka za pokretanje biznisa, ističući da je ipak optimista i da je napredak vidljiv.

Udovički je dodala da jeste tačno da su potrebne veće investicije, ali zbog uništene industrije to je potrebno nadomestiti na jedan od dva načina – najnižim platama ili stvaranjem boljeg poslovnog okruženja.

Ona je objasnila da Srbija poseduje veliku i ozbiljnu bazu malih i srednjih preduzeća koja su preživela sankcije 90-ih i otvaranje tržišta početkom 2000-ih, ali i kasnije ekonomsku krizu.

“Temelj za popravljanje poslovnog okruženja postoji. Ono nije ništa lošije od Češke ili Slovačke 2002, ali tada je bilo više mogućnosti za promene. Danas, to treba sami da učinimo uz pomoć mnogo malih investitora”, rekla je Udovički.

Ona je rekla da je Srbija napredovala na rang listi Svetske banke pre svega smanjenjem troškova za izdavanje građevinskih dozvola i poboljšanjem poreske procedure, ali je podvukla da za napredak treba da postoji predvidivost.

Osnivač “Foundcenter Invesment” Dejan Jocić istakao je da ne postoji Srbija kada je reč o preduzetništvu, jer biznis ne poznaje granice, posebno u IT sektoru i sektoru novih medija.

Ipak, kako je dodao, jugoistočna Evropa, iz ugla investitora, deluje kao “crna rupa”, što je objasnio postojanjem politički i institucionalnih razloga koji otežavaju poslovanje u regionu.

Efikasnije trošenje energije za nova radna mesta

Ukoliko bi Srbija ostvarila cilj Evropske unije da do 2030. poveća energetsku efikasnost za 27 odsto, to bi doprinelo povećanju BDP-a za više od jedan odsto i zaposlenosti za više od dva odsto, odnosno za nekoliko desetina hiljada novih radnih mesta, izjavio je predsednik Agencije za energetitku Ljubo Macić.

Macić je na 16. Srpskom ekonomskom samitu, rekao da, uprkos tome, Srbija troši veoma mnogo energije, odnosno 1,7 puta više energije po BDP-u mereno paritetom kupovne moći.

On je ukazao na činjenice da je 28 odsto uvozna zavisnost Srbije, navodeći da je to kritično jer je visoka zavisnost od uvoznog gasa i nafte, dok su troškovi uvoza takođe visoki, odnosno da su lane iznosili 35 odsto od neto trgovinskog bilansa Srbije.

Upravo zato, dodao je Macić, važno je raditi na povećanju energetske efikasnosti jer to doprinosi većoj sigurnosti energetskog sistema, smanjuju se troškovi uvoza, povećava konkurentnost privrede, povećava vrednost nekretnina koje su dobro izolovane, efikasnije se štiti okolina jer je manje zagađenje…

Macić je istakao da nema samo Srbija problem sa efikasnom upotrebom energije, jer se sa tim bori i EU, dodajući da je naša zemlja napravila nekoliko dobrih koraka, poput usvajanja zakona o racionalnom korišćenju energije i usklađivanju propisa sa Unijom, kao i osnivanja Fonda za energetsku efikasnost.

"Da bi to funkcionisalo treba ministarstvo da poveća kapacitete, da Ministarstvo finansija bude "mekša srca" u onosu na Fond za energetsku efikasnost, ali i da se reše druga pitanja poput toga da se reši ko je partner za izolaciju zgrada kada u njoj živi, primera radi, 30 ljudi", rekao je Macić.

Zdravstvu neophodna finansijska disciplina

U zdravstvu Srbije je neophodna finansijska disciplina, ocenjeno je na panelu „Put do održivog i efikasnog zdravstvenog sistema“ u okviru „16.Srpskog ekonomskog samita“ na kojem je iznet podatak da su rashodi oko tri milijarde evra, a docnje zdravstvenih ustanova prema dobavljačima 10 milijardi dinara.

Pomoćnica ministra finansija Mirjana Čojbašić ukazala je da je prethodnih godina rađeno dosledno na fiskalnoj konsolidaciji, koja je donela rezultate, a da sada treba da se fokus, u smislu reformskih procesa, prebaci na obrazovanje i zdravstvo, jer su se posebno u drugoj oblasti nagomilali problemi prošlosti.

Ona je ukazala da su u strukturi rashoda u zdravstvu oni za zaposlene najveći, i da su na drugom mestu lekovi, a da država finansira rashode u visini od 212 milijardi.

„Uočili smo da ima jako puno problema u finansiranju i kontroli namenskog korišćenja stvari u zdravstvenim ustanovama“, naglasila je Čojbašić dodajući da je uveden sistem dnevne evidencije koji pokazuje kolike su docnje zdravstvenih ustanova prema dobavljačima.

„Nažalost prema današnjoj informaciji docnje su dostigle 10 milijardi. To su jako velike docnje i to je bio alarm da nešto mora da se radikalno preduzme da bi se mogla uspostaviti jača finansijska discipilina i odgovornost“, podvukla je ona dodajući da će kroz predtsojeće izmene zakona morati bitu uvedena mnogo veća finansijska disciplina.

„Insistiramo na povećanju odgovornosti i discipline u finansijama“, naglasila je Čojbašić.

Vesna Kneginić, pomoćnica ministra zdravlja rekla je da predstoji planiranje budžeta za sledeću godinu, na čemu Ministarstvo radi sa Ministarstvom finansija.

„Budžetska sredstva koja se opredele nastoje da se upotrebe u najbitnijim segmentima,a Ministarstvo ima i okvir da mora strateški da planira u smislu poboljšanja slike zdravstvenog stanja stanovništva“, kazala je ona.

Kneginić je ukazala da se efekti preduzetih mera vide tek za godinu dana, a tako i u oblasti finasiranja zdravstva.

Savetnik za zdravstvo NALED-a Simo Vuković, izneo je kritičkije podatke, i naglasio da su trenutni pokazatelji da zdravstveni sistem kod nas nije održiv.

„Zdravstvo u Srbji odnese godišnje tri miijarde evra. Istovremeno smo distigli nivo učešća građana od 40 odsto, što je odlika zemalja trećeg sveta. Kada je reč o „plaćanjima iz svog džepa“ Srbija je prevazišla zemlje poput Meksika, Južne Koreje, Grčke. Ta plaćanja ogromno opterećuju standard građana“; rekao je on.

Takođe je kazao da postoji nezadovoljstvo među lekarima jer je prosečna plata u Srbiji 500 evra, a te plate su ispod svih u regionu.

Dugovanja, zdravstvenih ustanova prema dobavljačima, prema njegovim rečima, dostigla su aktuelno 11 milijardi dinara.

„Imamo strukturni problem u sistemu koji generiše dugove“, upozorio je on ukazujući da država mora da plati zdravstven osiguranje za skoro 1,4 milion stanovnika, a da pokriva samo jedan delić njihovih zdravstvenih usluga.

„Od zdravstva se očekuje čista alhemija“, poručio je on s tim u vezi ukazujući da je i sektor apotekarstva u stanju pred ambisom zbog neodrživo niskih marži.

Vuković je istakao da, ako se želi postić održivost u zdravstvo mora da se ima konzistentna zdravstvena politika, a kod nas ta politika datira još od 1986., iz vremena bivše SFRJ.

Takođe je kritikovao što se u Srbiji, za razliku oe nekih skandinavskih zemalja, umire od nekih bolesti koje bi mogle preventivom da se izbegnu.

Sanda Savić, predsednica Udruženja proizvođača humanih lekova Privredne komore Srbije (PKS) rekla je da je dijagnoza zdravstvenog sistema odavno postavljena, ali lečenje nije dobro odabranoi nije donelo željene rezultate.

Ohrabrujuće je, akko je dodala, da je država otvoreno govorila o problemima, te je i sam premijer Aleksandar Vučić u svom ekspozeu naveo da je zdravstvo jedan od glavni prioriteta.

Na panelu, koji je moderirala Radojka Nikolić, glavni i odgovorni urednik Nira Presa, ona je ukazala da je neophodno intenziviranje saradnje sa drzavom, jer nema reformi bez proizvodnje, pošto, da bi se dobio zakon koji bi se mogao rpimeniti u praksi, u razgovore treba uključiti proizvođače.

„Domaća farmaceutska proizvodnja je važna i država mora da je vidi kao straetškog partnera“, poručila je Savićeva.

Direktorka „Roš-a“ u Srbiji Ana Govedarica ocenila je da je aktuelno jako važan monenat za zdravstvo koje se našlo na reformskoj agendi vlade, jer dugo toga nije bilo.

Takođe se založila za povezivanje privrede i zdravstva, dodajući da esnaf medicine zaslužuje novu eru.

Ona je navela podatak da u zdravstvu u Srbiji radi oko 130.000 ljudi, što je značajan broj. (Agencije)