VELINGTON- Nedavno je svijet obišla priča o novozelandskoj kompaniji koja je eksperimentalno uvela četvorodnevnu radnu sedmicu.

Zaključak je bio da se taj eksperiment pokazao toliko uspješnim, da namjeravaju da ovo radno vrijeme uvedu kao stalno.

Naime, riječ je o kompaniji “Perpetual Guardian” koja obavlja pravne poslove za svoje klijente. Oni su sproveli dvomjesečni eksperiment i rezultati su bili zapanjujući. Naime, sama kompanija, kao i zaposleni, su imali daleko veću produktivnost, daleko bolju uravnoteženost poslovnog i privatnog života, ali ono što je najbitnije: zabilježen je daleko manji nivo stresa kod zaposlenih.

Zaposleni, njih oko 240, i dalje su dobijali platu kao da su radili pet dana u sedmici. Eksperiment je trajao od početka marta do kraja aprila. Rezultate eksperimenta su radili nezavisni istraživači.

“U početku, to je bila samo jedna od mojih teorija, nešto o čemu sam dugo razmišljao jer sam oduvijek želio najbolje moguće radno okruženje za svoj tim”, kaže Endrju Barns, vlasnik ” Perpetual Guardian” za CNN:

“Zaista sam dirnut rezultatima eksperimenta, jednostavno, pretpostavljao sam da će tako biti, ali nisam se usudio zamisliti tako dobre rezultate”, kaže Barns.

Naravno, prvo je urađeno istraživanje prije eksperimenta, kako bi se mogli uporediti rezultati prije i poslije. Naime, u prvom istraživanju je 54% ispitanika odgovorili da uspjeđno balansira između privatnog i poslovnog života. Nakon eksperimenta, taj postotak je iznosio čak 78%!

Nivo stresa je smanjen za sedam odsto, dok je izmjereno da je timska angažovanost porasla u prosjeku za 20%,

Ipak, ključno za uspjeh eksperimenta bila je saradnja radnog osoblja, kaže Džered Har, sa Univerziteta Okland, jedan od istraživača koji su radili na rezultatima eksperimenta:

“Prvo što je radnicima dato jeste sloboda da sami predlože određene promjene, da radno okruženje prilagode sebi”, kaže Har i dodaje:”Rezultati istraživanja definitivno mogu biti model za druga radna okruženja, i defintiivno mogu predstavljati revoluciju u načinu rada mnogih kompanija”, kaže on.

Vlasnik Barns i sam priznaje da su zaposleni postali daleko produktivniji, što se moglo vidjeti i tokom trajanja eksperimenta. Štaviše, mnogi zaposleni su priznali da su im promjene bile izuzetno prijatne i da su im godile:

“Zašto ja svoje radnike ne bih plaćao po učinku, po produktivnosti?”, pita se Barns i dodaje:”Zašto bi ih plaćao po broju radnih dana?”

Naravno, najbitnije u svemu su bile ideje zaposlenih kako povećati produktivnost. Primjera radi, na svoje stolove bi stavljali zastavice kao znak da ne žele da ih niko uznemirava u određenim momentima.

Inače, sam eksperiment je veoma značajn za Novi Zeland, zemlju koja ima izuzetno nisku produktivnost u poređenju sa drugim zemljama, o čemu govore i podaci Organizacije za evropsku ekonomsku saradnju (OECD).

Barns je predložio svom Upravnom odboru kompanije da četvorodnevna radna sedmica postane njihova praksa ubuduće. On je uvjeren da njihov eksperminet može poslužiti kao primjer drugim kompanijama širom svijeta:

“Rezultat će zasigurno biti motivisana, angažovanija, stimulisanija, i naravno, lojalnija radna snaga”, kaže Barns.

“Ono što je meni najbitnije jeste da su statistički podaci pokazali da je moje radno osoblje izuzetno ponosno na kompaniju za koju rade i to je možda i najbolji rezultat istraživanaj”, kaže on.

A, statistički podaci pokazuju da Novozelanđani u prosjeku godišnje rade 1.752 sata, što je više u odnosu na Njemačku. Ispred njih su i Danci, Norvežani, Holanđani, dok ljudi u Meksiku, Koreji i Kostariki rade najviše. Ipak, to ne znači i produktivnost, jer je najproduktivnija zemlja na svijetu je Luksemburg, iako prosječan radnik provede na poslu samo 29 sati nedeljno.

Da slična eksperimentisanja sa radnim vremenom nisu nepoznanica u drugim zemljama svijeta govore podaci da je prošle godine “Autonomy Institut” obnovio poziv da se uvede četvorodnevna radna sedmica, tvrdeći da će to pomoći u izjednačavanju nezdravog raspoređivanja rada i doprinijeti boljem radu u kraćem vremenu. Takođe, prije dvije godine švedska kuća za njegu uspostavila je radni dan u trajanju od šest časova. Međutim, analizom učinka rada zaposlenih firma je dobila prilično konfuzne rezultate. Benefiti su bili 10 odsto manje bolesti i veće zadovoljstvo, ali je cijena je bila 20 % viša. Amazon je takođe isprobao 30–satnu radnu sedmicu za neke zaposlene, koji su imali iste benefite, ali su primali 75 odsto plate. (CNN Money)