BAZEL – Čak su i štedljivi Švajcarci ovih ljetnih dana ostali zatečeni veoma uspješnim poslovanjem svoje centralne banke: Swiss National Bank uspjela je da uštedi 750 milijardi franaka u dionicama, obveznicama i gotovini. Taj novac Švajcarska nacionalna banka, SNB, prikupila je s ciljem da njime brani sadašnji kurs franka, odnosno da spriječi njegovo dalje jačanje. Procjenjuje se, naime, da bi još jedno jačanje franka, kao ono prije dvije godine, bilo pogubno za švajcarsku ekonomiju. Zbog prejake valute švajcarski izvozni proizvodi postali bi nekonkurentni na svjetskom tržištu.Nije to međutim sve čemu se Švajcarska nacionalna banka obradovala.

Objavljeno je takođe da je SNB, kojoj je glavni zadatak osiguranje stabilnosti cijena, u prvoj polovini 2017. ostvarila neto dobit od 1,2 milijarde švajcarskih franaka, odnosno 1,2 milijarde dolara. Na prodaji zlata zaradila je 300 miliona  franaka, a od negativnih kamatnih stopa koje se naplaćuju na bankama 970 miliona franaka. Inače, prošle godine dobit SNB-a iznosila je 24,5 milijardi franaka, odnosno oko 3.000 dolara po stanovniku. SNB je takođe ostvarila dobit od 100 miliona franaka sa svojih deviznih pozicija premda su gubici, zbog kursnih razlika, iznosili nevjerovatnih 11,8 milijardi franaka te su gotovo izbrisali svu zaradu koju su ostvarili na obveznicama i dionicama. Švajcarska nacionalna banka nije jedina koja stvara dobit. Federalna banka je prošle godine zaradila skoro 100 milijardi dolara iz portfelja obveznica. Euro je ove godine ojačao za 6,5 posto, a dolar je oslabio za 5,5 posto u odnosu na franak. Rast vrijednosti eura u srpnju ove godine omogućio je SNB-u, koji ima imovinu vrijednu otprilike 300 milijardi evra, da gotovo preko noći ostvari dobit od milijarde evra. Nakon što su objavljeni ti fascinantni finansijski podaci u Švajcarskoj je obnovljena rasprava o tome kako raspolagati s tim ogromnim količinama novca. Odnosno može li se barem dio tih sredstava ipak iskoristiti tako da bi od njega imali koristi svi građani te bogate države.

Do sada je, naime, SNB tako prikupljena finansijska sredstva, gotovinu, dionice, obveznice, kako je određeno zakonom, mogla ulagati samo u inostranstvu, ali ne i kod kuće. Tako je, recimo, krajem juna SNB imala dionica Applea u vrijednosti 2,7 milijarde dolara, a dionice vrijedne po nekoliko milijardi dolara posjedovala je u najprofitabilnijim američkim kompanijama  poput Microsofta, Amazona, Exxon Mobila, Johnson & Johnson, Facebooka…Tim novcem, među ostalim, kupovale su se takođe i vrijedne nekretnine i udjeli u uspješnim kompanijama po svijetu. Zbog toga ne čudi što je je socijalistička zastupnica u parlamentu Susan Leuteneger Oberholzer predložila izmjenu zakona kojim se ne dopuštaju ulaganja tih sredstava u Švajcarsku. Založila se za osnivanje nacionalnog fonda u koji bi se uložio dio od 750 milijardi franaka koji bi se onda mogao investirati u projekte u Švajcarskoj. Tako bi se, istakla je, podstakao dugoročni rast švajcarske ekonomije. Procjenjuje se da bi se svake godine u taj fond moglo prikupiti oko 15 milijardi franaka, a da to ni na koji način ne bi ugrozilo stabilnost cijena niti bi umanjilo sposobnost SNB-a da odbrani postojeći kurs franka. No, Vlada i SNB ne žele da čuju za takvu ideju: odlučni su u namjeri da se taj novac ne smije dirati, te da mora ostati pod kontrolom banke. Odmah su saopštili da se s tih 750 milijardi franaka može raspolagati samo na način predviđen zakonom jer se jedino tako može zaštiti kurs franka, stabilnost cijena i sigurnost imovine.

Premda predlagači novog zakona objašnjavaju da puno zemalja ima takozvane suverene fondove nacionalnog bogatstva, koji su u funkciji poboljšanja uslova života svojih građana, poptuno je izvjesno da Švajcarci neće slijediti te primjere. Tako Kina ima fondove koji raspolažu imovinom, dionicama i gotovinom u vrijednosti od 1.550 milijardi dolara. Ujedinjeni Arapski Emirati imaju šest fondova koji se pune prihodima od nafte i koji raspolažu vrijednošću od 1.298 milijardi dolara. Norveški nacionalni fond rapolaže s 922 milijarde dolara, Saudijska Arabija u dva fonda ima 697 milijardi dolara, Singapur ima 530 milijardi dolara, Kuvajt 524, Hong Kong 456, Katar 320, SAD u više takvih fondova ima 150 milijardi dolara, Kazahstan 127, Južna Koreja 108, Rusija 101 milijardu dolara… Dio tog novca čuva se za crne dane, dio se ulaže u domaće projekte, a dio u inostrane kompanije i fondove. Ti fondovi, koji raspolažu finansijskom imovinom, kao što su dionice, obveznice, imovina, devizni depoziti, zlato ili drugi finansijski instrumenti, u vlasništvu su države. (Ekonomist)