Švajcarska trpi sve više štete i kritika zbog jakog franka.“Nastavimo li ovako, za deset godina će bankrotirati švajcarski penzioni sistem“, upozorili su guvernera Tomasa Jordana.

Do sada su gubitke stvarali smanjeni prinosi na državne obveznice, ali novac budućih penzionera istopiće i naknade od 0,75 odsto koje banke i druge finansijske institucije plaćaju za svoje depozite.

Jedna je to od mjera protiv jakog franka koju je Švajcarska centralna banka (SNB) uvela kad je odustala od vezivanja uz evro, piše B92.

Jak franak pokosio je brojne dužnike na jugoistoku Evrope, posebno u Hrvatskoj, Poljskoj i Mađarskoj, ali sve više negoduju i Švajcarci jer im strada izvoz.

Guverner švajcarske centralne banke najavio je da bi zbog grčkih dužničkih problema franak ponovo mogao ojačati, nada se privremeno.

U petak je kurs švajcarca na evropskim tržištima bio u rasponu od 1,03 do 1,038 franaka za evro.

„Ostaćemo aktivni na valutnim tržištima koliko je potrebno kako bismo uticali na monetarne uslove“, kazao je Jordan.

Admiral Markets objavio je da se u posljednjih godinu dana najviše kapitala slivalo u američki dolar, koji bi mogao još jačati ako se Evropska unija ne uspije dogovoriti s Grčkom o otplati dugova.

Nervozu na tržištima izazivaju i predstojeći izbori u Velikoj Britaniji.

Kako bi povećala šanse za ostanak na vlasti, konzervativna stranka aktuelnog britanskog premijera Davida Kamerona obećala je referendum o ostanku u Evropskoj uniji.

Odlazak Velike Britanije iz EU, upozoravaju, doveo bi do haosa na finansijskim tržištima i dalje jačanje dolara i franka.

Odluke Evropske centralne banke (ECB) i SNB da protekle sedmice primene negativnu kamatnu stopu na depozite u evrima, odnosno u švajcarskim francima, doneta je sa ciljem da se poveća likvidnost na tržištu i sredstva usmere u podsticanje rasta ekonomije EU, odnosno, Švajcarske, ocenili su analitičari.

Protekle nedelje cena nafte na svetskom tržištu se neznatno kolebala na niskom nivou, pod uticajem sukoba u Jemenu i zabrinutosti da bi situacija na naftom bogatom Bliskom istoku mogla da ugrozi isporuke iz tog regiona, ali i zbog prevelikih zaliha SAD, kao i zbog neuspeha dogovora članica OPEC o sastanku u junu, na kome je trebalo da se postigne dogovor oko nivoa proizvodnje i cenovne politike.

Senior expert FX Lidera Ana Mihajlović rekla je Tanjugu da odluka ECB-a i SNB-a da uvedu negativne kamate na depozite znači da komercijalne banke moraju da plate za uslugu deponovanja novca kod centralnih banaka, a pošto im se to ne isplati, poenta čitave priče je da se banke primoraju da povećaju likvidnost na tržištu, tako što će plasirati novac u realnu ekonomiju.

"Na taj način povećava se likvidnost na tržištu, a samim tim se snižava i vrednost valuta, što je osnovni cilj ECB-a, ali i SNB-a", objasnila je Mihajlović i dodala da je u proteklih nekoliko meseci švajcarski franak jako ojačao, ali to ne pogoduje njenoj ekonomiji koja je pretežno izvozno orjentisana.

U komentaru o efektima mera "upumpavanja" 60 milijardi evra mesečno, koju već sprovodi ECB na tržištu EU, Mihajlović je podsetila da je i sam predsednik ECB-a Mario Dragi zadovoljan kako se odvija sam proces, a realnost je da su u EU i ekonomska i potrošačka klima poboljšani posle tih mera.

Ono što nije zadovoljavajuće to su prinosi na obveznice u EU, koji su značajno sniženi i, na primer, u Španiji su prinosi na šestomesečne obveznice ušle u negativnu kategoriju, kao i na referentne i na desetogodišnje obveznice u Nemačkoj koje su već duže vreme u negativnoj zoni zbog smanjenih prinosa, objasnila je ona.

Međutim, ono što nije počelo da se odvija po planu to je inflacija, koja je i dalje vrlo niska, ali ne utiče negativno na oporavak privrede EU i pozitivno deluje na potrošnju koja se u zoni evra povećava, što je upravo poenta monetarnih mera u EU, objasnila je Mihajlović. "Očekuje se da se te mere ECB preliju na realnu ekonomiju", ukazala je sagovornica Tanjuga.

Govoreći o ceni nafte, koja za američku "laku" naftu na Njujorškoj berzi iznosi 57,42 dolara, a za "brent" za majsku isporuku u Londonu 64,57 dolara za Barel, Mihajlović je rekla da trenutna cena nafte je posledica više faktora i jako je niska već nekoliko meseci.

"Naftni kartel okupljen oko OPEC-a pokušava da zakaže sastanak svih članica u junu da bi bio postignut dogovor oko nivoa proizvodnje i cenovne politike, ali nisu uspeli da se dogovore.Za sada je ukupna proizvodnja nafte članica OPEC-a prilično visoka i zbog toga je cena "crnog" zlata danas veoma niska", ocenila je Mihajlović.

Objašnjavajući zašto je protekle nedelje cena nafte na svetskim tržištima skočila gotovo 30 odsto, Mihajlović je rekla da su zalihe nafte u SAD veoma visoke, a proizvodnja iz uljnih škriljaca već duže vreme nije profitabilna, tako da kompanije koje ih eksploatišu postepeno smanjuju proizvodnju nafte iz škriljaca.

S druge strane, stalno se objavljuju izveštaji da je sve manje naftnih bušotina u svetu i to signalizira da će u bliskoj budućnosti biti sve manje nafte na tržištu, napomenula je ona.

Na cenu nafte utiče i ponovno intenzivriranje ratnih sukoba na Bliskom Istoku, usled vazdušnih napada Saudijske Arabije na Jemen, a ta država iako nije značajniji proizvođač nafte nalazi se duž moreuza Bab el Mandeb kroz koji se godišnje transportuje oko sedam odsto proizvedene nafte u svetu, na ulazu u Crveno more, kazala je Mihajlovićeva. (Agencije)