BRČKO – Posavski poljoprivrednici uglavnom gaje ratarske, povrtarske i voćarske kulture. Tu je i tradicionalno stočarstvo. Iako nema domaćinstva bez zasada vinove loze, tek njih nekoliko bavi se plantažnim uzgojem grožđa.
Upravo zato vam donosimo priču o posavskim vinogradima.
U Bukviku, kod Brčkog, nikao je savremeni vinograd. A u podmajevičkim selima vinogradarstvo nije nepoznanica. Utihnulo je prije vijek i po sa najezdom filoksere. Sad sve ide ispočetka.
“Pokušavamo da u ovom kraju, koji zaista ima dugu tradiciju u vinogradarstvu, a zapisano je u brojnim dokumentima, ponovo oživimo tradiciju uzgajanja vinograda i pravljena dobrog vina”, kaže Dragan Pajić, mještanin Bukvika.
Od 100.000 sorti vinove loze, kod nas se gaji oko 200. Agrometeorološki i pedološki uslovi omogućili su da se u Bukviku gaje sorte sovinjon i šardone.
“Sve smo analizirali prije nego što smo se upustili u podizanje zasada. Tako da smo morali malo tu da popravimo zemljište, prilagodimo ga klimatskim uslovima, sortama i klonovima, i to je uspjelo”, ističe prof. dr Dragoljub Žunić sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu.
Vinogradarstvo i vino neizostavni su dio života ljudi ovog kraja, ali i blagodet, koja svojim rodom hrani i omogućuje nova radna mjesta.
“Ovo je zaista jedno divno djelo i dobar pokazatelj kako ljudi koji imaju mogućnosti, želje i htijenja ipak mogu na ovim prostorima da ostvare dobrobit, ne samo za sebe, nego i za sav ovaj narod koji je ostao ovdje da živi”, rekao je Nikola Lukić, protojerej iz Brčkog.
U ovom posavskom vinogorju skoro da je ostvaren cilj od 10 hektara vinograda, a plan je iz 400.000 čokota ostvariti proizvodnju od 50.000 butelja vina. (RTRS)