SARAJEVO – U BiH se, prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Jugoistočnu Evropu, u ovoj godini prognozira nastavak ekonomskog rasta, otvarajući put povećanju zaposlenosti i smanjenju siromaštva.

U Sarajevu je posredstvom video-linka iz Brisela predstavljen izvještaj u kojem se navodi da se za BiH u ovoj godini projektuje rast od 2,8 odsto, što je nešto niže od tri procenta u 2015, uz prognoze da do 2018. godine dostigne 3,7 odsto, ako strukturalne reforme budu sprovođene po planu.

Očekuje se da ekonomski rast na regionalnom nivou dostigne 2,7 procenata u ovoj godini, što je povećanje u odnosu na 2,2 odsto u 2015, a nastavak ubrzanja rasta očekuje se i tokom 2017. i 2018. godini.

U izvještaju se ističe da ovaj ubrzani rast pomaže povećanju zaposlenosti u BiH i utiče na smanjenje siromaštva u regiji. Nezaposlenost u BiH je smanjena za 2,3 odsto, ali se još kreće oko 25 procenata.

Viši ekonomista Svjetske banke i vodeći autor izvještaja Barbara Cunha istakla je da Srbija, najveća ekonomija u regiji, predvodi ovo ubrzanje rasta. “Srbija je ostvarila pomak s prošlogodišnjih 0,7 procenata rasta, neposredno nakon poplava iz 2014, na očekivanih 2,5 odsto ove godine”, navela je ona.

Očekuje se i da ostale ekonomije u regiji u ovoj godini održe rast u rasponu između 2,8 i 3,6 procenata, uz izuzetak usporavanja u Makedoniji. Rast se u mnogim zemljama pretače u radna mjesta. Zaposlenost je u prvoj polovini ove godine porasla za 4,7 procenata u Srbiji i 6,7 procenata u Albaniji.

Regionalni direktor Svjetske banke za jugoistočnu Evropu Elen Goldštajn istakla je da snažniji rast počinje da ima pozitivan uticaj na siromaštvo i nezaposlenost u regiji.

“Iako je stopa nezaposlenosti ostala visoka, na oko 25 procenata u prosjeku, ove su godine stope nezaposlenosti smanjene u pet, od ukupno šest zemalja Jugoistočne Evrope”, navela je ona.

Globalne ekonomske okolnosti ne idu u prilog ekspanziji, navodi se u izvještaju, ali za male ekonomije, poput ovih u Jugoistočnoj Evropi, interne reforme mogu stimulisati snažniji izvozno orijentisani rast, čak i u prilikama globalnog usporavanja.

“U zemljama sa snažnim reformskim programom dolazi do povećanja investicija koje su u prvoj polovini godine postale solidan pokretač rasta. Privatne investicije su snažno doprinijele rastu u Srbiji i Albaniji, a fiskalni deficiti i javni dug su smanjeni kao odgovor na reforme u ovim zemljama”, kaže Katja Vostroknutova, vodeći ekonomista Svjetske banke i jedan od autora ovog izvještaja.

Prosječni fiskalni deficit u regiji je smanjen sa 3,6 procenata u 2015. na 3,3 procenta u ovoj godini. Ovim prosjekom su, navodi se u izvještaju, zamaskirane značajne varijacije između zemalja, gdje javni dug raste u onim zemljama u kojima su fiskalni računi bili prenapregnuti zbog velike javne potrošnje.

Izvještaj zaključuje da regija nastavlja rast bez obzira na teške prilike u Evropi i svijetu, a da bi rast bio održan potrebne su dalje reforme u svrhu očuvanja makroekonomske stabilnosti, stimulacije aktivnosti privatnog sektora, jačanja efektivnosti javnog sektora i izgradnje otpornosti na spoljne šokove.

Proskuryakova: Želimo pružiti podršku provođenju Reformske agende

Svjetska banka u BiH ima bogat i sveobuhvatan program aktivnosti, a osnovna zamisao i intencija našeg programa jeste da budemo ovdje na raspolaganju vlastima u BiH i pružamo tehničku i finansijku podršku na provođenju Reformske agende, izjavila je šefica Ureda Svjetske banke u BiH Tatiana Proskuryakova.

Govoreći o aktuelnim projektima koje Svjetska banka provodi ili planira u saradnji s bh. vlastima, Proskuryakova je podsjetila da je Svjetska banka odobrila novu starategiju saradnje s BiH čija je implementacija već počela.

– Prvi projekt koji je Odbor naših direktora već odobrio i čija implementacija počinje jeste projekt modernizacije cesta u koji je uključena i izgradnja ceste Neum – Stolac. Zaista se  nadamo da će taj projekt doprinijeti povećanju rasta i unapređenju životnog standarda posebno onih ljudi koji žive u tim područjima – navela je Proskuryakova.

Projekt za koji se očekuje da će pregovori biti održati u oktobru odnosi se na podršku zapošljavanju.

– To je projekt koji će se u svom početnom stadiju fokusirati na omogućavanje zapošljavanja mladih, odnosno na omogućavanje mladima da dobiju prvo radno mjesto i to u privatnom sektoru. Projekt je interesantan zbog toga što uključuje mehanizam samoučenja, odnosno samounapređenja –  istakla je.

U okviru tog projekta biće izvršeno pilot-testiranje raznih mehanizama podrške ciljanih na različite grupe nezaposlenih ili neaktivnih osoba i onda će se oni mehanizmi, koji se pokažu najuspješnijim, proširiti.

 – Još jedan projekt koji bih spomenula je operacija budžetske podrške koju Svjetska banka priprema u saradnji s MMF-om. Kao što je poznato, MMF-ov program je već odobren tako da je jedini preostali uvjet za odobrenje našeg programa pitanje vezano za usvajanje pravilnika o kontroli cijena lijekova. Uvjerena sam da će se i to pitanje ubrzo razriješiti tako da ćemo i mi moći svoju operaciju odobriti u narednih nekoliko mjeseci – istakla.

Navela je još nekoliko programa i projekata koji su još u ranoj fazi prireme, ali se aktivno radi na njima.

–  Jedan je operacija reforme zdravstvenog sektora, sljedeći je pružanje podrške za regulativu bankarskog sektora. Također smo uradili analizu opcija za pružanje podrške za restrukturiranje željezničkog sektora, pa se nadamo da će se to okončati jednom kreditnom operacijom. Radimo i na reformi poslovnog okruženja i pružanju podrške za mala i srednja preduzeća – kazala je, između ostalog, Proskuryakova. (Agencije)