BANJALUKA – Preduzeće "Swisslion" iz Trebinja, Kompanija "Boksit" iz Milića, Nova drvna industrija "Podgradci" i "Banjalučka pivara" nagrađeni su od Privredne komore Republike Srpske u kategoriji velikih privrednih društava za 2013. godinu.

text

U okviru manifestacije "Izbor najuspješnijih u privredi Republike Srpske za 2013" u kategoriji srednjih privrednih društava nagrađeni su "Sim tehnik" Kotor Varoš, "AM Međugorje" Veliko Blaško i "Škrebić kompani" Doboj.

U kategoriji malih privrednih društava nagrađeni su Mljekara "Pađeni" iz Bileće, "Tri best" iz Banjaluke i "Raševići" iz Bijeljine.

Priznanja za doprinos u oblasti zapošljavanja u 2013. dodijeljena su preduzećima "Sportek" iz Kotor Varoša, "Bema" iz Banjaluke i Fabrika kreveta "Napko beds"iz Petrova.

Za doprinos razvoju korporativne društvene odgovornosti u 2013. priznanje je dodjeljeno "M:telu" iz Banjaluke, priznanje za najznačajniju investiciju u prošloj godini dodijeljeno je EFT Rudnik i termoelektrane "Stanari", dok je posebno priznanje za najveći postignuti obim proizvodnje dodijeljeno "Elektroprivredi Republike Srpske".

Priznanje za postignute rezultate u izvozu za 2013. dodijeljena su "Optima grupi" iz Banjaluke, "Alumini" iz Zvornika i firmi "Komerc mali" iz Prnjavora.

Prema realizovanim plasmanima sredstava u privredu u 2013, priznanja su dodijeljena Novoj banci, NLB Razvojnoj banci i UniCredit banci iz Banjaluke.

Priznanje za najuspješniju ženu u privredi Srpske u 2013. dodijeljena su Desanki Drašković iz preduzeća "Etna" Istočno Sarajevo, Nadi Mihajlović iz preduzeća "Mediteran Inox" iz Čelinca i Danijeli Risović iz preduzeća "Tropic ribarstvo" Banjaluka.

Priznanja su uručena i mikrokreditnim društvima "Anđelić" iz Trebinja, "Agarius" iz Istočnog Sarajeva i "Hidromont" iz Novog Grada.

Manifestaciji "Izbor najuspješnijih u privredi Republike Srpske za 2013." prisustvovali su, između ostalih, predsjednik Narodne skupštine Igor Radojičić, predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović, ministar finansija Zoran Tegletija, ministar industrije, energetike i rudarstva Željko Kovačević, te ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić.

Prisustvovali su i potpredsjednik Republike Srpske Emil Vlajki, šef Predstavništva Republike Srpske u Izraelu Arie Livne, predsjednik Privredne komore Srpske Borko Đurić, gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović, te druge javne ličnosti.

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić ocijenio je da je kriza uticala da rezultati poslovanja u prošloj godini budu ispod očekivanih, ali, ipak, nešto bolji nego 2012. godine.

„Statistika pokazuje da je zabilježen rast industrijske proizvodnje za 4,1 odsto, rast izvoza, smanjenje uvoza, povećanje pokrivenosti uvoza izvozom sa 52,9 na 56,9 odsto“, izjavio je Đurić večeras u Banjaluci na manifestaciji „Izbor najuspješnijih u privredi Srpske u 2013. godini“.

Đurić je rekao da su ovi podaci ohrabrujući, ali da to nije dovoljno.

„Prezaduženost privrede, značajno smanjen obrtni kapital, nelikvodnost, nizak nivo konkurentnosti, zatim nepovoljna starosna i kvalifikaciona struktura zaposlenih, odliv stručnih kadrova u javni sektor, nezainteresovanost mladih za proizvodna zanimanja, skupi i teško dostupni krediti, te neefikasna javna administracija predstavljaju ozbiljne prepreke za postojeće privredne subjekte i privlačenje novih investicija“, istakao je Đurić.

On je rekao da posebno zabrinjava da prerađivačka industrija u strukturi bruto domaćeg proizvoda učestvuje sa samo 7,8 odsto i da se nalazi tek na četvrtom mjestu.

Đurić je naveo da su mjere Ekonomske politike za 2014. donijele nekoliko pogodnosti i olakšica za privređivanje u odnosu na prethodne godine.

„Posebnu pažnju zaslužuje činjenica da je ovo prva godina od početka krize u kojoj nisu uvedena nova fiskalana opterećenja, a učinjeni su i neki konkretni pomaci u smislu rasterećenja privrede“, istakao je Đurić.

On je rekao da mjere Ekonomske politike za jednu godinu i period od jedne godine nisu dovoljni da se obezbijedi privredni rast koji bi u dogledno vrijeme doveo do izlaska iz krize.

„Planirani bruto domaći proizvod od dva odsto u 2014. godini nije dovoljno, potrebno je i realno moguće mnogo više“, naveo je Đurić.

On smatra da je u narednoj godini moguće ostvariti dvocifrenu stopu privrednog rasta uz određene mjere, koje će Privredna komora Srpske uskoro ponuditi Vladi Republike Srpske.

„To će biti prijedlog mjera koje se oslanjaju u najvećem stepenu na domaće raspoložive potencijale, stavljajući u prvi plan rad, red, znanje, odgovornost, istrajnost i dosljednost, što može doprinijeti preporodu društva u cijelini“, rekao je Đurić.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je prošla godina u Srpskoj završena sa pozitivnim pokazateljima i naglasila da privreda Srpske ide naprijed.

„Vlada Srpske je u saradnji sa našim partnerima – Privrednom komorom Srpske uradila mnogo toga, ponudivši zajednička rješenja za privredu Srpske“, istakla je Cvijanovićeva sinoć u Banjaluci, obraćajući se na manifestaciji „Izbor najuspješnijih privrednika Srpske za 2013. godinu“.

Cvijanovićeva je rekla da bi situacija bila strašna da nisu načinjeni tako blagi pomaci u prošloj godini i naglasila da privreda Srpske u svakom slučaju ide naprijed.

Ona je izrazila zadovoljstvo činjenicom da su mnogi privrednici u Srpskoj u prošloj godini uspješno poslovali, zahvaljujući zajedničkim mjerama Ekonomske politike Vlade Srpske, koje su provedene.

Cvijanovićeva je podsjetila da je Vlada Srpske uvela neoporezivi dio dohotka u iznosu od 200 KM, dodajući da bi voljela da je to puno više i da iznosi 300 KM.

Ona je rekla da se Vladu Srpske kod donošenja ove odluke rukovodila činjenicom da će ova sredstva ostati u privredi Srpske.

„Ovo je prva godina u teškim vremenima kada nemamo dodatnih nameta i opterećenja, već je Vlada Srpske, naprotiv, išla na rasterećenje privrede i iz tog razloga donijela Zakon o multilateralnim kompenzacijama i cesijama“, istakla je premijer Srpske.

Prema njenim riječima, Vlada je uputila u proceduru zakon o fiskalnim kasama, jer je obećala da će doći do rastrećenje male i sitne privrede, a doneseni su i drugi zakoni.

„Važno je da nismo povećavali, niti uvodili neke nove poreze, te povećanje cijene električne energije i po tome je Srpska unikatna u regionu“, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da je Srpska zadržala cijenu električne energije posebno kada je riječ o industriji, dok je u Hrvatskoj struja 113 odsto skuplja nego ovdje, u Crnoj Gori za 64 odsto, a 74 odsto u Federaciji BiH.

Cvijanovićeva je navela da su Srpskoj provedene važne reforme, kao što je reforma poslovne registracije kojom je puno bolje i jednostavnije nego u regionu moguće registrovati firmu za tri dana po jednošalterskom principu za samo 300 KM.

„Svjesna sam da u vrijeme krize treba da učinimo mnogo više, ali vjerujem da ćemo zajedničkom snagama sa našim partnerima privrednicima raditi u budućem periodu“, istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je ukazala na potrebu da se u Srpskoj potencira više nego ikada kampanja „Kupujmo domaće“ zato što time pomažemo privredu Srpske, što je „izuzetno patriotski čini“.