BANJALUKA – Usljed pada prihoda od mobilne telefonije, velike evropske telekom i kablovske kompanije posljednjih godina počele su da kupuju manje operatere, a globalni trendovi pokazuju da će ukrupnjavanje na svjetskim, ali i regionalnim tržištima biti nastavljeno i u naredne tri godine.

Tako je kablovski operater „Telenet“ u Belgiji 2016. godine kupio regionalnog mobilnog operatera “BASE”, kako bi u svoj portfolio uveo mobilne usluge i bio konkurentan na tržištu.

Iste godine je i mobilni operater “Vodafone” u Holandiji izvršio 100 odstotnu akviziciju kablovskog operatera “Ziggo”, kao rezultat konsolidacije tržišta i trenda da operateri u ponhudi imaju sve usluge i da ih objedinjavaju u pakete.

Slične akvizicije zabilježene su prošle godine u Švedskoj i Španiji, te ove godine u Austriji, Belgiji i Švedskoj.

Tako je dominantni operater “Telia” u Švedskoj kupio regionalnog kablovskog operatera “C-SAM”, dok je “Euskaltel” u Španiji kupio regionalnog kablovskog operatera “Telecable”.

U Austriji je u toku proces preuzimanja kablovskog operatera “UPC” od strane mobilnog operatera “T-Mobile”, kao rezultat konsolidacije i ukrupnjavanja tržišta, te trenda koji odlikuje sve veća tražnja tržišta za mobilnim uslugama u paketima.

I u Švedskoj je u toku proces spajana kablovskog operatera “ComHem” i operatera “Tele2” u jednog operatera, kao rezultat konsolidacije i smanjenja broja operatera na tom tržištu.

Predviđanja su da će, kao posljedica ovih konsolidacija, na nacionalim tržištima opstati dva do najviše tri operatera koji mogu pružati sve usluge na cijeloj teritoriji.

„Globalni trendovi pokazuju da kablovski operateri u sve većoj  mjeri uvode mobilne usluge u postojeće pakete kako bi ostali konkurentni na tržištu. Veliki operateri investiraju značajan novac u razvoj ultrabrzog širokopojasnog pristupa, što predstavlja značajnu prijetnju za male operatere u kontekstu konkurentosti“, kažu sagovornici CAPITAL-a iz ove oblasti.

Navode da se kablovski operateri nalaze i pred drugim izazovima. Između ostalog, predviđa se rast cijena sadržaja, što je naročito problem za male operatere uzimajući u obzir da se popusti daju samo za veliki broj licenci.

„Očekuje se i da će novim regulatornim pravilima i kablovski operateri biti obuhvaćeni regulatornim mjerama više nego do sada, što će neminovno dovesti do povećanja troškova poslovanja i ugroziti opstanak na tržištu“, navode naši sagovornici.

Ove trendove počele su da prate i kompanije u BiH kod kojih su prihodi  u posljednje vrijeme, takođe, u padu.

CAPITAL je prošle sedmice objavio da je „M:tel“ od Telekoma kupio kompaniju „Blicnet“ u Banjaluci, a kompletna procedura oko preuzimanja jednog od većih kablovskih operatera za televiziju, internet i telefoniju u BiH trebalo bi da bude završena za dva do tri mjeseca.

Sektor telekomunikacija u BiH od 2015. godine se suočava sa padom ukupnih prihoda na nivou industrijske grane, kao i sa padom neto dobiti.

Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže za CAPITAL da su velike domaće kompanije u ovoj oblasti i dalje u državnom vlasništvu ili su djelimično privatizovane, te kao takve relativno spore kada su u pitanju promjene poslovnih politika. Mnogo brže se, kaže, u tome snalaze privatne kompanije.

„Kompletna ova industrija u BiH posljednjih godina pokazuje znake slabosti. Prihodi su pali, a troškovi ostali na istom nivou, tako da je došlo do pada dobiti. S druge strane, određene privatne kompanije su ostvarile veoma dobre rezultate. Privatne kompanije daleko bolje reaguju na novine i biće interesantno vidjeti šta će biti iduće godine. Neki podaci već govore da će dobit nastaviti da pada. BiH nema do kraja završen proces privatizacije u ovoj oblasti. Vjerovatno će nakon što privatizacija bude u potpunosti sprovedena strane kompanije kupovati one manje kako bi poboljšale svoje pozicije na tržištu“, ocijenio je Hadžić. (Capital.ba)