BANJALUKA – Stanje na tržištu rada RS karakteriše konstantno smanjenje broja nezaposlenih, raste broj zaposlenih sa evidencije i stabilizuje se stanje u privredi. Broj nezaposlenih u posljednja tri mjeseca smanjio se za skoro 5.000 lica, odnosno, broj nezaposlenih smanjio se sa 150.036 u februaru na 145.710 u maju ove godine, rekao je rekao direktor Zavoda za zapošljavanje RS Boško Tomić.

– Za pet mjeseci ove godine zaposleno je 8.672 lica i mi u Zavodu i dalje očekujemo dalji rast zaposlenosti. Upoređujući prvih pet mjeseci sa istim periodom lani evidentno je da se bilježi suprotan trend. Lani je bilo evidentirano konstantno mjesečno povećanje broja nezaposlenih. U pozitivnom pravcu mijenja se i kvalitet ponude radne snage, što ilustruju podaci o apsolutnom i relativnom povećanju lica viših stepena obrazovanja – izjavio je Tomić.

* Šta biste savjetovali ljudima koji traže posao?

TOMIĆ: I u mnogo jačim privredama i ekonomijama nego što je to Srpskoj, sa mnogo većim ekonomskim potencijalima, i većom ponudom posla važi isti princip: Posao se traži! Naravno, obaveza je Zavoda da nezaposlenim licima na organizovan način omogući i obezbijedi osposobljavanje za traženje posla, razgovor sa poslodavcima, sticanje dodatnih znanja i sposobnosti. Centralnu tačku čini moderniji i sadržajniji rad sa nezaposlenim. Isto tako, ne treba zaboraviti da će Zavod jednaku pažnju posvetiti i radu sa poslodavcima.

* Kakvo je trenutno stanje na tržištu rada u Srpskoj i koliko se lica nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS?

TOMIĆ: Stanje na tržištu rada RS karakteriše konstantno smanjenje broja evidentiranih nezaposlenih lica, raste broj zaposlenih sa evidencije i stabilizuje se stanje u privredi. Broj nezaposlenih se u posljednja tri mjeseca smanjio za skoro 5.000 lica, odnosno, broj nezaposlenih smanjio se sa 150.036 u februaru na 145.710 u maju. Za pet mjeseci ove godine zaposleno je 8.672 lica i mi u Zavodu i dalje očekujemo dalji rast zaposlenosti. Upoređujući prvih pet mjeseci sa istim periodom lani evidentno je da se bilježi suprotan trend. Lani je bilo evidentirano konstantno mjesečno povećanje broja nezaposlenih lica. U pozitivnom pravcu mijenja se i kvalitet ponude radne snage, što ilustruju podaci o apsolutnom i relativnom povećanju lica viših stepena obrazovanja.

* Koji su projekti u Srpskoj sada aktuelni, kada je u pitanju zapošljavanje mladih?

TOMIĆ: Zavod već četvrtu godinu uzastopno realizuje projekte zapošljavanja pripravnika visoke stručne spreme. Rezultati pokazuju da je više od 95 odsto mladih sa VSS položilo pripravnički ispit, a oko 80 odsto ih se zaposlilo. Planirani broj pripravnika povećao se sa 500 na 1.500 lica. Ukupna vrijednost ovog projekta je 14.874.120 maraka, od čega je 8.924.400 maraka obaveza Vlade RS, a 5.949.720 maraka daju poslodavci.

* Koliko na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS ima nezaposlenog visokoobrazovanog kadra?

TOMIĆ: Prema podacima Zavoda u maju ove godine na evidenciji bilo je 6.394 lica visoke stručne spreme, što je 4,38 odsto od ukupnog broja nezaposlenih lica u tom mjesecu. Činjenica je da se broj lica visoke stručne spreme u posljednjih pet godina uvećao za tri puta, i to su u pravilu mladi. Ali isto tako, treba ukazati i na činjenicu da se lica sa VSS najbrže zapošljavaju.

* Koliko je Vlada RS zbrinula radnika po osnovu stečaja i likvidacije preduzeća? Kakvi su socijalni programi za radnike u Srpskoj?

TOMIĆ: Vlada RS u okviru programa socijalnog zbrinjavanja lica koja zbog posla ostaju zbog stečaja, obezbjeđuje “povezivanje staža” tim licima, odnosno uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za vrijeme za koje poslodavac do stečaja nije izvršavao ovu obavezu. Poslije toga, ova lica kod Zavoda stiču pravo na novčanu naknadu. Ove godine, po osnovu stečaja, pravo na novčanu naknadu ostvaruje oko 1.000 radnika.

* Da li mladi ljudi treba da više upisuju fakultete koji su deficitarni na tržištu rada, kako bi lakše došli do zaposlenja?

TOMIĆ: Podaci koje smo dobili istraživanjem tržišta rada u Srpskoj, pokazuju da na evidenciji nezaposlenih ima manji broj lica u nekim zanimanjima, ili ih nema, te da isto tako postoje zanimanja sa većim brojem registrovanih kao što su pravnici ili ekonomisti. Ipak, ne može se dati odgovor na pitanje da li mladi treba da upisuju zanimanja koja su “deficitarna” na tržištu rada jer pokazatelj da nekih zanimanja trenutno nema na ponudi radne snage ne mora biti pouzdan podatak o manjku tih zanimanja u narednih četiri-pet godina.