LONDON – Kada je riječ o tržištu nafte tokom godine na isteku, nije bilo suviše turbulentno. Početkom godine cijena je iznosila od 42 do 49 dolara. Danas, ona je u prosjeku oko 60 dolara, tako da nije bilo nekog dramatičnog skoka.

Iako bi mnogi rekli da je skok od skoro 20 dolara po barelu značajan, ipak, nije dramatičan ako se uzmu u obzir sva dešavanja tokom ove godine, od sankcija Iranu i Venecueli, pa do geopolitičkih dešavanja na Bliskom istoku.

Ipak, ono što je obilježilo godinu svakako je bojazan od pada potražnje. To je ujedno i obilježilo ovogodišnje tržište nafte.

Naime, ništa drugo što se dešavalo- od napada dronom na Aramko pa do napada na tankere nafre u Ormuškom moreuzu- nije prevazišlo bojazan od globalne recesije.

Takođe, na cijene je uticao još jedan važan faktor, a to je američka proizvodnja, Naime, prema EIA (U.S. Energy Information Administration), američka proizvodnja je bila rekordna i iznosila je 12.8 miliona barela po danu.

Uprkos teškoj finansijskoj situaciji za naftne kompanije, proizvodnja je bila rekordna jer se industrija fokusirala na iskopavanje iz najboljih bušotina u najisplativijim područjima.

EIA predviđa da će američka proizvodnja u 2020, godini iznositi i do 13,2 miliona barela po danu, mada analitičari vjeruju da je to suviše optimistična prognoza.

OPEC i njegovi partneri su pokušali da ograniče proizvodnju tokom 2019. godine kako bi podigli cijene nafte, ali njihova nastojanja su se pokazala neefikasnim. S druge strane, Saudijska Arabija je konstantno smanjivala proizvodnju, a veliku proizvodnju su zabilježili Irak, Nigerija i Rusija.

Po svemu sudeći, 2020. godina će biti svojevrsno ponavljanje 2019. godine. OPEC i OPEC+ će zahtijevati dublje rezove za prvi kvartal sljedeće godine. Saudijska Arabija će ponovo smanjiti proizvodnju više nego što je potrebno, ali Rusija je već spremna da zanemari obaveze što se tiče ograničenja proizvodnje. Uprkos politici OPEC-a, pitanje je da li će 2020. godina biti povoljnija.

Jedan od značajnih događaja ove godine bio je napad na najveću svjetsku kompaniju “Aramko” u septembru. Sva proizvodnja u ovom postrojenju je zaustavljena. Iznenadni gubitak od 5,7 miliona barela po danu je bilo nešto čega se naftna industrija bojala decenijama. Iako su cijene nakratko skočile, ubrzo su se vratile na nivo prije napada. Proizvodnja je obnovljena daleko brže nego što se predviđalo.

“Uprkos velikim geopolitičkim tenzijama širom svijeta, naftna tržišta su bila iznenađujuće mirna”, kaže Fejt Birol, izvršni direktor Međunarodne energetske agencije iz Pariza, koja dodaje:”Ovo je uglavnom zato što je glavnina nafte dolazila iz Amerike, ali i drugih proizvođača koji nisu u sastavu OPEC-a”.

Inače, neki analitičari smatraju da će napadi postati glavni rizik u godinama koje dolaze. Ipak, naftne kompanije će vjerovatno i 2020. godine nastaviti da se ne obaziru na geopolitičke prijetnje. (Swot, THE BUSINESS TIMES)