BANJALUKA – Samo na području grada Banjaluka i opštine Prijedor odjavljeno je od početka ove godine skoro 300 malih prodavnica, a svaki se mjesec širom RS smanjuje i broj zakupaca tezgi na pijacama, tvrde u udruženjima trgovaca i pijačara.

Kao razloge smanjena broja malih prodavaca i zakupaca tezgi oni navode smanjenje obima posla, uvođenje fiskalnih kasa i negativni uticaj globalne ekonomske krize.

Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovaca regije Banjaluka, kazao je da će do kraja godine još dosta prodavnica prestati s radom.

“Očekujemo da još jedan dio malih prodavnica prestane s radom jer neće moći opstati, a u septembru i oktobru se očekuje poseban udar na trgovinu, i ta dva mjeseca će biti vrlo loša za trgovine”, naveo je Marjanović.

On je potvrdio da se posljednjih mjeseci negativni trend zatvaranja prodavnica smanjio, a da je najalarmantnije bilo u januaru ove i decembru prošle godine.

“Po nekim anketama u januaru su zatvarane po tri prodavnice dnevno, a glavni razlog, pored uvođenja fiskalnih kasa, jeste i to što je bilo dosta prodavnica koje su poslovale na granici rentabilnosti”, naveo je Marjanović.

Boro Vojvodić, načelnik Odjeljenja za privredu i poljoprivredu u opštini Prijedor, kazao je da je od početka ove godine na području ove opštine odjavljeno 149 radnji.

“Od tog broja u pitanju su bile 83 trgovačke radnje, 34 ugostiteljske, 24 zanatske i šest ostalih. Sve odjave su izvršene na zahtjev vlasnika”, naveo je Vojvodić.

Milenko Šajić, portparol Administrativne službe grada Banjaluka, kazao je da je od početka ove godine odjavljeno 135 prodavnica i da je privremeno zatvoreno 25.

“U istom periodu odobrenje za rad izdato je za 118 prodavnica”, naveo je Šajić.

Dragana Šobot, sekretar Udruženja trgovine, turizma i ugostiteljstva pri Privrednoj komori RS, kazala je da je najveći problem s kojim se susreću male trgovine konkurencija s velikim trgovinskim centrima.

“Opstanak malih trgovinskih radnji zavisi od njihovog povezivanja i udruživanja, kao što je urađeno na području Banjaluke, i taj problem bi trebalo da slijede i druge opštine. Na taj način oni mogu konkurisati velikim marketima”, navela je Šobotova.

Sve manji je i broj zakupaca tezgi na pijacama jer, kako tvrde pijačari, građani imaju sve manje para, zbog čega im je posao opao.

Sretko Markuljević, predsjednik Udruženja pijačara “Opstanak” Banjaluka, kazao je da se nakon odjavljivanja tezgi s banjalučke pijace zbog fiskalizacije, smanjenje broja zakupa tezgi nastavilo zbog ekonomske krize.

“Evo i sada u julu je jedna grupa odjavila tezge, a i u avgustu će biti oko 15, što je stvarno alarmantno”, naveo je Markuljević.

On smatra da je glavni razlog odjavljivanja tezgi previsoka cijena zakupa.

“Najniža cijena zakupa tezge je od 900 do 1.300 maraka mjesečno, što zajedno s poreskim obavezama iznosi i do 2.000 maraka, a posao je drastično smanjen jer ljudi nemaju para pa manje kupuju”, naveo je Markuljević.

On je istakao da je cijena zakupa određena na licitaciji 2003. godine na godinu dana, ali da od tada nije mijenjana, iako su se obraćali u nekoliko navrata Upravi “Tržnice”.

Dara Pejić, predsjednik Udruženja pijačara iz Bijeljine, kazala je da se broj tezgi stalno smanjuje zbog smanjenja posla i visokih cijena zakupa.

“Cijena zakupa se kreće od 400 do 500 maraka za sedam kvadrata, a uslovi su stvarno katastrofalni i neljudski. To je nečuveno”, navela je Pejićeva.

Izvor Nezavisne novine