BANJALUKA –  Dugoočekivana Odluka o uslovima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina, koju je prošle sedmice usvojio Savjet ministara BiH, predstavlja novi zamajac za dalji razvoj privrede BiH, jer će olakšati i pospješiti nove investicije a samim tim i stvoriti uslove za nova radna mjesta.

Rekao je to za portal “Swot.ba” Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ističući da ovaj provedbeni akt carinskog zakona ima izuzetan značaj.

“Čekamo ga godinu ipo dana…Smatram da će ova usvojena odluka kojom se od plaćanja dažbina oslobađa i oprema za proizvodnju koja se ne proizvodi u BiH, a koja se uvozi za novu ili proširenje postojeće prizvodnje, modernizaciju proizvodnje, uvođenje nove, odnosno osavremenjivanje postojeće proizvodne tehnologije olakšati i pospješiti investicije, kao i da će uticati na rast investicija i opštu konkurentnost”, rekao je Šarović. On je naglasio da apsolutno podržava ovakve mjere i dodao:

“Po ovim pitanjima podrške privrednicima u BiH bio bih još hrabriji”, naglasio je Šarović.

Naime, tom odlukom se od plaćanja dažbina, između ostalog, oslobađa oprema koja je ulog stranog lica, osim putničkih vozila, te automata za zabavu i igre na sreću. Pored toga, od plaćanja dažbina se oslobađa i oprema za proizvodnju koja se ne proizvodi u BiH, a koja se uvozi za novu ili proširenje postojeće prizvodnje, modernizaciju proizvodnje, uvođenje nove, odnosno osavremenjivanje postojeće proizvodne tehnologije, a kojom se obavlja neposredna proizvodna djelatnost. Upravo taj segment ove odluke privreda BiH je čekala skoro dvije godine, upućivala apele da što prije bude donesena, što se evo i ispunilo stalnim angažmanom i insistiranjem prije svega Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH po ovom pitanju, te cjelokupne poslovne zajednice.

Inače, privrednici sa kojima smo razgovarali redom ističu da će ovo biti značajna podrška, jer će firme moći ući u nove investicije i u procese modernizacije proizvodnje. Sve u svemu, smatraju da će se donošenje ove odluke nakon dugo čekanja sasvim pozitivno odraziti na domaću privredu, te da će ona za te kompanije donijeti određene uštede, koje će se moći preusmjeriti u druge svrhe, prije svega u investicije.

Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS – “SWOT”, istakao je da će usvajanje odluke kojom se od plaćanja dažbina oslobađa i oprema za proizvodnju koja se ne proizvodi u BiH, a koja se uvozi za novu ili proširenje postojeće prizvodnje, modernizaciju proizvodnje, uvođenje nove, odnosno osavremenjivanje postojeće proizvodne tehnologije značiti mnogo domaćoj privredi, prije svega u smislu da će sredstva koja su izdvajana za plaćanje carine moći biti upotrijebljena za neke druge potrebe.

“S druge strane, biće bolja likvidnost privrede, jer neće morati platiti PDV u roku od 10 dana, pa onda čekati da im se ta sredstva vrate”, rekao je Duduković.

Pored svega toga, od plaćanja uvoznih dažbina ovom odlukom oslobođena je i roba za vojne i policijske, kao i kazneno- popravne ustanove, koju u potpunosti finansiraju donatori. Od uvoznih dažbina se oslobađa i roba koja se uvozi u svrhu deminiranja, roba za projekte obnove i rekonstrukcije BiH, ako je projekat usvojio Savjet ministara BiH  i u potpunosti ga finansiraju strani donatori ili međunarodne banke za razvoj, a manjim dijelom se finansira iz budžeta. Oslobađa se i oprema namijenjena vatrogastvu i civilnoj zaštiti u svrhu zaštite i spašavanja, kao i imovina fizičkog lica ukoliko prenosi svoje uobičajeno prebivalište ili boravište iz druge države u BiH, kao i roba koju je naslijedilo u drugoj državi. Također se oslobađa i roba koja se uvozi povodom sklapanja braka – svadbena oprema, pokloni i predmeti domaćinstva koji pripadaju fizičkom licu koje se radi sklapanja braka preseljava iz druge države u BiH.

Istovremeno, plaćanja uvoznih dažbina oslobođeni su školska oprema, obrazovni materijali te roba za potrebe određenih kategorija stanovništva, poput slijepih osoba, prilagođena za obrazovanje i njihov daljnji razvoj. Takođe, Odlukom je propisano da putnik, u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH, u ličnom prtljagu može prenijeti nekomercijalnu robu bez plaćanja uvoznih dažbina, u vrijednosti do 600 KM, umjesto dosadašnjih 200 KM, čime se vrši usklađivanje s propisima u Evropskoj uniji gdje iznosi 300 evra. Pri tome su jasno definisana količinska ograničenja za duvan i duvanske proizvode te alkohol i alkoholna pića.

Ognjenka Lalović, direktor Sektora privrede u Spoljnotrgovinskoj komori (STK) BiH, rekla je da pozdravljaju konačno donošenje ove odluke, te da je STK BiH u protekle dvije godine zaprimila veliki broj zahtjeva od strane privrednika povodom problema sa kojima se suočavaju zbog ograničenja koje im nameće nemogućnost primjene Zakona o carinskoj politici BiH.

„Naime, nepostojanje provedbenih akata je privrednicima BiH nametnulo ogromnu barijeru u poslovanju, zbog čega su pored redovnih postojećih problema koje karakteriše tržište BiH poput niskog nivoa proizvodnje, loše strukture izvoza, visokih poreza, nedovoljne podrške razvoju i sl., privrednici suočeni sa novom barijerom – nemogućom primjenom Zakona o carinskoj politici BiH“, rekla je Lalovićeva. .

Dodala je da će ova odluka u značajnom mjeri podstaći  privrednike da modernizuju svoju opremu i proizvodnju.

„Iako je teško govoriti o detaljnim brojevima kako bismo iskazali značaj donošenja ove odluke, sa pravom možemo reći da bi se za svaku ozbiljniju kompaniju, a prevashodno izvoznika iz BiH, primjena odluke mjerila u uštedama od hiljada KM na osnovu uštede od oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina“, rekla je Lalovićeva.

Dodala je da je po saznanjima STK BiH u prošloj godini više od 20 mašina namijenjenih modernizaciji proizvodnje bilo na “čekanju”  u drugim zemljama (npr. Kini) jer su se privrednici nadali da će Odluka koja je trebala biti donešena prije dvije godine, biti donesena u 2017. godini te da će privrednici tako moći iskoristiti pravo koje im je Zakon i pružio.

„Svim proizvodnim sektorima u BiH je konačno otvorena mogućnost da koriste svoje pravo za dobrobit podizanja konkurentnosti proizvodnje u BH preduzećima“, naglasila je ona.

(SWOT.BA)