BANJALUKA – Narodna skupština RS razmatrala je danas po hitnom postupku Prijedlog zakona o unutrašnjem dugu RS, kojim se uređuje postupak, način i rokovi utvrđivanja i izmirivanja unutrašnjeg duga RS prema fizičkim i pravnim licima, u ukupnom iznosu do 1.557.500.000 KM.

Obrazlažući Prijedlog zakona, ministar finansija RS Zoran Tegeltija rekao je da je ovim zakonom skraćen rok dospijeća obveznica emitovanih po osnovu opštih obaveza sa 15 na 14 godina, dok je rok dospijeća obveznica emitovanih po osnovu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava skraćen sa 14 na 13 godina.

Tegeltija je napomenuo da zakon definiše izmirenje unutrašnjeg duga isplatom u gotovini i emisijom obveznica po kojim se ne ugrožava makroekonomska i fiskalna održivost RS.

Pod unutrašnjim dugom podrazumijevaju se opšte neisplaćene obaveze budžeta RS nastale do 31. decembra 2002. godine, u iznosu do 182.600.000 KM, obaveze po osnovu stare devizne štednje deponovane kod banaka na teritoriji RS do 31. decembra 1991. godine u iznosu do 774.900.000 KM, te obaveze po osnovu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine u iznosu do 600.000.000 KM, navodi se u obrazloženju.

Ovaj zakon se ne primjenjuju na odluke, rješenja i druge akte nadležnih organa po osnovu povrata javnih prihoda, rješenja za utvrđenu naknadu na ime eksproprisanog zemljišta, te na pravosnažne sudske odluke kojima je utvrđeno pravo na nadoknadu štete na osnovu neosnovanog lišavanja slobode i sudske odluke na osnovu dosuđene naknade po sudskim presudama i sudskim izvršnim rješenjima na osnovu prava iz radnih odnosa.

Poslanik PDP-a Branislav Borenović smatra da Vlada treba najmanje jednom godišnje da podnosi izvještaj Narodnoj skupštini o realizaciji unutrašnjeg duga RS.

Borenović je rekao da izvještaj treba da sadrži informaciju koliko je u gotovini isplaćeno obaveza po pravosnažnim i izvršnim sudskim odlukama nastalih u vezi sa potraživanjima pravnih i fizičkih lica u periodu od 20. juna 1996. do 31. decembra 2002. godine.

Poslanik DP-a Vojislav Gligić smatra da nije isključena mogućnost da neko treći put pojedine odredbe ovog zakona ospori pred Ustavnim sudom RS.

Poslanik PDP-a Velimir Sakan smatra da obaveze po osnovu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava u periodu od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine treba izmirivati u gotovini, a ne emisijom obveznica.  

 Ministar finansija izjavio je da je javni dug RS apsolutno pod kontrolom i da se sve obaveze po osnovu unutrašnjeg i ino duga RS redovno servisiraju, što će biti nastavljeno i ubuduće.

“Prema svim procjenama domaće i strane stručne javnosti, ukupan dug RS, a i BiH, apsolutno se kreće u okvirima prihvatljivim za njen bruto društveni prozvod”, rekao je Tegeltija danas novinarima u Banjaluci.

Komentarišući Prijedlog zakona o unutrašnjem dugu RS, kojeg je danas razmatrala Narodna skupština RS, Tegeltija je rekao da je osnovni razlog za njegovo donošenje presuda Ustavnog suda RS koji je četiri odredbe Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga RS proglasio neustavnim.

“RS će nastaviti dalje sa izmirenjem obaveza u skladu sa ovim prijedlogom zakona, ukoliko bude usvojen u parlamentu RS. U suprotnom bismo došli u poteškoće da jednokratno servisiramo sve one obaveze koje sudovi u ovom trenutku presuđuju, a to bi mjesečno stvaralo obaveze između tri i pet miliona KM”, istakao je Tegeltija.

Izvor Agencije