BANJALUKA – Narodna skupština RS usvojila je sinoć Izvještaj o finansijskom poslovanju Agencije za osiguranje RS za 2009. godinu, u kojem se navodi da je Agencija ostvarila ukupne prihode u iznosu od 1.486 859 KM, što je za 17 odsto više u odnosu na sredstva utvrđena njenim finansijskim planom.

Obrazlažući poslanicima u Narodnoj skupštini RS taj izvještaj, direktor Agencije za osiguranje Božana Šljivar je navela da su u posmatranom periodu rashodi iznosili 1.077.926 KM.

Šljivareva je rekla da je nezavisni revizor izvršio reviziju finansijskih izvještaja Agencije za osiguranje RS za 2009.godinu i dao mišljenje da finansijski izvještaji prikazuju istinito i objektivno stanje imovine, izvora i obaveza Agencije sa stanjem na dan 31. decembra 2009.godine.

Govoreći o Izvještaju o stanju u sektoru osiguranja RS za 2009.godinu, Šljivareva je rekla je da je vrijednost poslovne aktive društava za osiguranje u RS na dan 31. decembra 2009. godine iznosila 226.219.468 KM , te da je u odnosu na vrijednost poslovne aktive u 2008.godini uvećana za 6,74 odsto.

Kada je riječ o Izvještaju o radu Agencije za osiguranje RS za 2009.godinu, Šljivareva je rekla da je u 2009.godini završena prva faza projekta razvoja integralnog informacionog sistema Agencije, te stvoreni svi preduslovi za puštanje u rad dijela informacionog sistema.

Ona je napomenula da se Informacioni sistem Agencije odnosi na bazu podataka iz ugovora o osiguranju vlasnika i korisnika motornih vozila – registar polisa, te bazu podataka o prijavljenim odštetnim zahtjevima i njihovom korišćenju za osiguranje vlasnika i korisnika motornih vozila – registar šteta.

Šljivareva je naglasila da je u prvom kvartalu 2010. godine započeto produktivno punjenje baze podataka pomenutog dijela informacionog sistema.

Poslanici Narodne skupštine prihvatili su i Izvještaj Komisije za hartije od vrijednosti RS o njenom radu i stanju na tržištu hartija od vrijednosti za 2009. godinu.

Predsjednik Komisije Miodrag Jandrić naglasio je da Komisija nije derogirana i da je tačno sve što je navedeno u ovom izvještaju.

“Nema još nijedne presude protiv odluka Komisije, iako nezadovoljnih ima”, rekao je Jandrić u nastavku treće redovne sjednice Skupštine.

On je istakao da je Komisija još 2006. godine preraspodijelila troškove i rasteretila berzanske posrednike, što su potom učinile i Banjalučka berza i Centralni registar hartija od vrijednosti, a sve sa ciljem razvoja tržišta kapitala.

Poslanik Socijalističke partije Saša Čudić rekao je da je potrebna edukacija o tržištu kapitala i promocija izgradnje tog tržišta putem svih nadležnih institucija, gdje vodeću ulogu treba da ima Investiciono-razvojna banka RS.

“Uspješnost reforme PIO zavisiće od razvijenosti tržišta kapitala. Potrebno je mijenjati zakonsku regulativu u pravcu transformisanja zatvorenih u otvorene investicone fondove, a cilj je da promet na Banjalučkoj berzi dostigne najmanje 20 odsto BDP-a RS”, rekao je Čudić.

Narodna skupština usvojila je takođe Izvještaj o stanju i upravljanju republičkim robnim rezervama za prošlu godinu, u kojem se navodi da je najveća aktivnost Direkcije bila nabavka mineralnog đubriva i dizel goriva poljoprivrednicima za proljetnu sjetvu.  

Narodna skupština RS nije prihvatila prijedlog kluba poslanika Srpske demokratske stranke o formiranju anketnog odbora koji bi utvrdio činjenično stanje o poslovanju republičkih robnih rezervi.

Skupština je prihvatila zaključak poslaničke grupe Demokratske partije i uputila zahtjev Direkciji da u rješavanju statusnih pitanja terminala poslovnih centara “Vrbanja”, “Brezičani” i “Trebinje” u sporu sa AD “Petrol” Banjaluka obezbijedi zadržavanje većinskog državnog vlasništva u strukturi kapitala nad ovim terminalima.

Direktor Direkcije Radovan Samardžija odbacio je tvrdnje poslanika iz reda opozicionih stranaka da su republičke robne rezerve nabavljale dizel gorivo i mineralno đubrivo za proljetnu sjetvu 2009. godine mimo zakona o javnim nabavkama.

Samardžija je rekao da će Direkcija u naredna dva do tri mjeseca sačiniti izvještaj o aktivnostima na rješavanju vlasničkih odnosa između “Petrola” AD Banjaluka i Direkcije, te da će ova tri terminala ostati u državnom vlasništvu.

Obrazlažući Izvještaj, Samardžija je rekao da su republičke robne rezerve u 2009. godini isporučile poljoprivrednim proizvođačima 8 247 120 litara dizel goriva ”D-2” i 17 839 045 kilograma mineralnog đubriva ”NPK 15:15:15”.

On je naveo da je Direkcija početkom prošle godine imala 90 sudskih sporova koji su u toku, a koji se odnose na privredne sporove, sporove iz radnog odnosa, stečajni postupak, prekršajni i izvršni postupak.

Samardžija je rekao da su zbog zastare potraživanja, do sada u cijelosti ili dijelimično odbijena 43 tužbena zahtjeva Direkcije.

Poslanik Socijalističke partije i Partije ujedinjenih penzionera Petar Đokić smatra da su robne rezerve u proteklim godinama odgovorile svojoj funkciji i služile za dobrobit građana RS.

Poslanik SDS-a Lazar Mirkić smatra da je ova roba kupljena “preko nekog pregovaračkog procesa, što predstavlja sumnjiv posao”.

Kostadin Vasić iz SDS-a predložio je da se formira skupštinski anketni odbor koji bi utvrdio sve činjenice o poslovanju republičkih robnih rezervi.

Dragan Čavić iz Demokratske partije rekao je da ne podržava ovaj izvještaj jer je sačinjen “spekulativno”, ističući da podržava prijedlog SDS-a da se formira skupštinski anketni odbor koji bi ispitao poslovanje robnih rezervi za prošlu godinu.

Narodna skupština usvojila je i Informaciju o dugu RS za 2009. godinu, u kojoj se navodi da dug Srpske zaključno sa 31. decembrom 2009. godine iznosi 3,279 milijardi KM.

Od ovog iznosa spoljni dug odnosi 1,857 milijardi, a unutrašnji 1,421 milijardi KM.

U Informaciji se navodi da dug opština i fondova iznosi 218 miliona KM, te naglašava da ukupan dug RS, uključujući opštine i fondove, iznosi 3,497 milijardi KM i u odnosu na bruto društveni proizvod /BDP/ iznosi 41,16 odsto.

Spoljni i unutrašnji dug RS se redovno servisira i po tom osnovu u Glavnoj knjizi trezora na ime rashoda evidentirano je 146,35 miliona KM. Od ovog iznosa na servis spoljnog duga odnosi se 91,92 miliona KM, a na servis unutrašnjeg duga 54,43 miliona KM.

U Informaciji se navodi da je u 2009. godini povučeno 313,65 miliona KM kreditnih sredstava po osnovu spoljnog duga, od čega su u investicione projekte uložena 182,22 miliona KM, a za podršku budžetu 131,43 miliona KM.

Poslanik PDP-a Branislav Borenović rekao je da su poslanici u Narodnoj skupštini RS u protekle četiri godine glasali za zaduženje RS u iznosu od 1,4 milijarde KM po raznim osnovama.

Borenović je rekao da neko mora preuzeti odgovornost za odobrena, a nepovučena kreditna sredstva za koje RS plaća kaznu, odnosno proviziju.

Poslanici su izglasali i Informaciju o stanju i uslovima privređivanja u prehrambenoj industriji u RS za 2009. godinu u kojoj se navodi da je prehrambenoj industriji proizvodnja povećana za 0,3 odsto.

U Informaciji se navodi da je industrijska proizvodnja u RS u 2009. godini ostvarila stopu rasta od 19 odsto, dok je u oblasti proizvodnje duvanskih proizvoda proizvodnja povećana za 38,7 odsto.

Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Vid Kopanja rekao je da domaći proizvođači nisu u stanju da zadovolje tržište, bez obzira na povećanu proizvodnju prehrambenih proizvoda.

On je naveo da su osnovni problemi u prehrambenoj industriji u RS – jako kolebanje kvaliteta i siromašan asortiman prehrambenih proizvoda zbog nedostatka standarda i nepoštovanja i odsustva kontrole važećih standarda.

Kopanja je rekao da su problemi u prehrambenoj industriji RS i nepostojanje dugoročnih, čvrstih ugovornih odnosa između prehrambene industrije i proizvođača sirovina.

On je istakao da je, s ciljem prevazilaženja postojećih problema, efikasnije zaštite potrošača i rasta životnog standarda, potrebno izdvojiti sredstva za razvoj prehrambene industrije, podsticati uvođenje tehnoloških inovacija i modernizaciju prehrambene industrije.

Kopanja je dodao da je neophodno podržati i otvaranje novih radnih mjesta, uspostaviti kreditna sredstva sa minimalnim kamatama za razvoj domaće proizvodnje, stimulisati priliv inostranog kapitala, unaprijediti strukturu izvoza.

Izvor Agencije