BANJALUKA – Poslanici Narodne skupštine RS usvojili su Nacrt strategije savjetodavnih aktivnosti u poljoprivredi, kojom se podržava jačanje poljoprivrednog savjetodavstva u Srpskoj i dalji razvoj javne savjetodavne službe u okviru Agencije za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi RS.

Obrazlažući Nacrt ove strategije u Narodnoj skupštini RS, pomoćnik ministra poljoprivrede RS Zoran Kovačević rekao je da ovaj dokument sugeriše i razvoj privatne savjetodavne službe.

“Jedan od ciljeva ove strategije jeste da savjetodavna služba bude dostupna svim stanovnicima ruralnih područja i tako organizovana da bude spremna za implementaciju zahtjevnih standarda EU u poljoprivrednoj proizvodnji”, istakao je Kovačević.

Prema njegovim riječima, izvršenje budžeta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sa jučerašnjim danom je 62 miliona KM i do kraja sedmice trebalo bi da dostigne 66 miliona KM, a dinamika trošenja sredstava ide do kraja januara iduće godine, što znači da ne stoje tvrdnje da Ministarstvo duguje 40 miliona KM.

On je dodao da se potreba povećanja broja kadrova i kancelarija može ugraditi u formu prijedloga strategije, ali da je sadašnja projekcija skromnija i u skladu sa realnim budžetskim mogućnostima.

Više poslanika iz različitih stranaka kritikovalo je činjenicu da Nacrt strategije savjetodavnih aktivnosti u poljoprivredi ne predviđa Prijedor kao poseban regionalni centar poljoprivredne savjetodavne službe.

Poslanik DP-a Dragan Čavić rekao je da je izostavljanje Prijedora kao regionalnog centra nedopustivo, jer je Prijedor to bio prije 50 godina.

Poslanik DNS-a Svjetlana Sredić podsjetila je da je Prijedor jedna od opština koje su u ovaj projekat, dok je bio u pilot fazi, bile uključene od samog početka, koje su dale po dva agronoma koju su prošli sve obuke i u kojima su organizovane lokalne kancelarije.

“Kad se došlo do regionalnog nivoa, organizovane su kancelarije u Banjaluci, Doboju, Bijeljini, na Sokocu i u Trebinju, a nepravedno je ispušten Prijedor kao prirodni regionalni centar kojem gravitiraju opštine Oštra Luka, Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica i Kozarska Dubica, ali i kao tradicionalni centar, jedan od prva dva u tadašnjoj BiH koji je radio vrlo uspješno”, navela je Sredićeva.

Sredićeva je dodala da ne želi ulaziti u opravdanost osnivanja centra u Gradišci, ali da želi istaći da je izostavljanje Prijedora neopravdano.

“Jedan od strateških pravaca prijedorske regije je i poljoprivreda i trebalo bi da bude centar regije kada je riječ o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi”, poručila je ona.

Poslanik SNSD-a Drago Tadić naglasio je da ova strategija dopunjava ranije donesene strategije za poljoprivredu i za ruralni razvoj, da je riječ o vrlo bitnom dokumentu, ali da će njeno provođenje biti uslovljeno decentralizacijom.

“Prijedorska regija ima 220 000 stanovnika i svoj razvoj bazira i na ovoj grani privrede. Nemam ništa protiv osnivanja drugih centara, naprotiv, ali očekujem da se do forme prijedloga ispravi taj propust Prijedora kao regionalnog centra”, istakao je Tadić.

Prethodno su poslanici Narodne skupštine usvojili Nacrt strategije razvoja turizma RS za period od 2010. do 2020. godine, kao i prijedlog da o ovom dokumentu Ministarstvo trgovine i turizma RS u roku od 60 dana provede javnu raspravu.

Ministar trgovine i turizma RS Predrag Gluhaković rekao je da je aktuelna Vlada u oblast turizma uložila 58 miliona KM.

On je pozdravio zainteresovanost i učešće čak 21 poslanika u raspravi o strategiji, koja je trajala više od tri časa, podsjećajući da su predstavnici Ministarstva, Privredne komore RS i tima koji je radio na dokumentu u šest regija RS već organizovao javne rasprave.

“Vlada je krajem 2008. zaključkom obavezala Ministarstvo trgovine i turizma da donese ovaj dokument. Na javnom tenderu izabran je Univerzitet u Banjaluci, izrada je koštala 427.000 KM i sve je urađeno u skladu sa zakonima, što je potvrdila i agencija za žalbe i služba revizije”, kaže Gluhaković.

Poslanik PDP-a Diana Čekić rekla je da je izrada strategija suviše plaćena, ali i izrazila sumnju da će teško biti realizovati ono što je ovim dokumentom predviđeno.

“Možemo imati lijepe priče, ali ne vrijedi ako nema materijalne podrške”, kaže Čekić.

Poslanik SNSD-a Gordana Đurić kritikovala je što se nedovoljno pažnje daje oblasti hotelijerstva, dok je njen kolega Siniša Dodik naglasio da je Jahorina olimpijski brend koji se mora iskoristiti u narednom periodu.

Šef Kluba poslanika Socijalističke partije i Partije ujedinjenih penzionera Petar Đokić naglasio je da treba naći novac za marketing i učiniti nešto više za neiskorištene kapacitete Jahorine.

“Jahorina jeste brend, ali treba da bude evropski brend. Na tome nije dovoljno učinjeno. Ova strategija jeste dobar osnov za buduće aktivnosti”, istakao je Đokić.

Poslanik DP-a Dragan Čavić pitao je kako je moguće da se novcem namijenjenim razvoju turizma isplaćuju zaostale plate radnika “Boske”.

Poslanik SDP-a BiH Behzad Čirkin rekao je da je princip “misli globalno, djeluj lokalno” najbitnije primijeniti upravo na tržištu turizma.

“Takođe, vrlo je značajno poboljšati saradnju sa susjednim zemljama, jer turističke atrakcije ne poznaju granice”, poručio je Čirkin.

Izvor Agencije