BANJALUKA – U RS trenutno postoje 34 licencirane revizorske kuće i 135 licenciranih ovlaštenih revizora čije poslovanje i način na koji su vršili reviziju i davali mišljenja o finansijskim izvještajima pravnih lica u RS do sada niko nije kontrolisao.

Prema nezvaničnim podacima, u brojnim slučajevima revizorski izvještaj košta od hiljadu maraka do pet hiljada, a nisu rijetki ni slučajevi da revizor sačini izvještaj o reviziji, a da u revidiranom pravnom subjektu nije proveo dovoljno vremena ili ga tokom revizije uopšte nije ni posjetio.

Dešavalo se i to da Glavna služba za reviziju javnog sektora u RS izda negativno mišljenje o finansijskim izvještajima nekog pravnog subjekta, kao u slučaju JP "Putevi RS", dok revizorsko društvo za iste te izvještaje izda pozitivno mišljenje.

Glavni revizor RS, Boško Čeko, često je isticao da su pojedini izvještaji o reviziji koje sačinjavaju revizorska društva u RS upitni, na šta svakako utiče i činjenica da reviziju plaćaju klijenti čiji se finansijski izvještaji revidiraju.

U novi zakon o računovodstvu i reviziji RS, čija primjena je počela ove godine, po prvi put su ugrađene odredbe o javnom nadzoru nad profesijom računovodstva i revizije u Srpskoj. Nadzor je povjeren Ministarstvu finansija RS i u tom smislu Zakon nije potpuno usklađen sa Osmom direktivom EU koja podrazumijeva formiranje nezavisnog tijela ili nezavisnog sistema javnog nadzora revizorske profesije.

– Razlog za ovakvo trenutno rješenje treba tražiti u jednostavnoj činjenici da Srpska zasad nema dovoljno revizora i revizorskih društava, bez čega nije moguće osigurati da sistem javnog nadzora bude dovoljno nezavisan, uključujući i nezavisnost od finansiranja iz budžeta, a da pritom bude efikasan i ekonomski održiv. Međutim, realno je očekivati da se u početnim fazama razvoja funkcije javnog nadzora zadovoljavajući efekti mogu postići i u slučaju kada je nadzor povjeren kompetentnom državnom tijelu – kaže pomoćnik ministra finansija RS, Duško Šnjegota.

Prema njegovim riječima, ove godine u planu je kontrola sedam revizorskih kuća, KPMG B-H iz Sarajeva, "Arfi" iz Bijeljine, Revizija "R&S" iz Tuzle, Poslovni informator-PD iz Prijedora, "Best revizor" i "Control Review" iz Banje Luke, te revizorskog društva "Confida" iz Sarajeva. Prema zakonu, Ministarstvo ima obavezu da najmanje jednom u pet godina izvrši kontrolu pojedinačnog revizorskog društva.

– Kontrolisaćemo ispunjenost zakonom propisanih uslova na osnovu kojih su revizorskim društvima izdate licence, na primjer da li društvo i dalje ima barem jednog ovlaštenog revizora u radnom odnosu s punim radnim vremenom, da li angažovani revizori ispunjavaju zakonom propisane uslove da se bave tim poslom i slično. Osim toga, kontrolisaćemo i da li se postupak revizije provodi u skladu sa zakonom, počevši od planiranja revizije, preko njenog izvršenja, do izdavanja revizorskog mišljenja – kaže Šnjegota.

Prema njegovim riječima, kontrola revizorskog društva KPMG B-H, koja je pri kraju, pokazala je da to društvo trenutno formalno-pravno ispunjava uslove da se bavi revizijom, ali i da zapošljava samo jednog ovlaštenog revizora.

– Na bazi odabranih revizorskih izvještaja koje je ovo društvo sačinilo za klijente sa sjedištem u RS pokušavamo da utvrdimo da li su te revizije urađene u skladu sa standardima revizije i metodologijom koju nam je društvo dostavilo – kaže Šnjegota.

Ako tokom nadzora uoči nepravilnosti koje je moguće otkloniti, Ministarstvo finansija RS izdaće rješenje o njihovom otklanjanju. Ukoliko nepravilnosti ne budu otklonjene, Ministarstvo društvu može oduzeti licencu i eliminisati ga sa tržišta.

– U nepravilnosti spadaju neispunjavanje propisanih uslova za poslovanje revizorskog društva, obavljanje revizije suprotno standardima revizije, pružanje usluga koje društvo uvode u sukob interesa poput pružanja revizorskih usluga klijentu kojem se istovremeno pružaju računovodstvene ili savjetodavne usluge, neosiguravanje od štete koja se klijentu može prouzrokovati izdavanjem pogrešnog revizorskog mišljenja i slično – objašnjava Šnjegota.

Novim zakonom o računovodstvu i reviziji RS takođe je propisana obaveza za revizorska društva da Ministarstvu finansija RS dostavljaju ugovore o reviziji. Ta obaveza teče od revizorskih aranžmana sklopljenih u ovoj godini. Zakonom je propisano da se ugovori o reviziji moraju sklopiti prije isteka godine za koju se vrši revizija.

Istinitost finansijskih izvještaja upitna

Komentarišući nezvanični podatak da je Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge do 28. februara dostavljeno oko 4.000 finansijskih izvještaja manje u odnosu na prošlu godinu, Šnjegota kaže da postoje različiti razlozi koji su mogli dovesti do toga.

– Jedan od razloga jeste taj što se u sudskim registrima i dalje nalazi određeni broj pravnih lica koja realno ne posluju, odnosno postoje samo formalno, bilo zato što na vrijeme nisu izvršila usklađivanje registracije s važećim zakonskim propisima, zato što ne mogu opstati na tržištu ili iz drugih razloga kao što je neokončan stečajni postupak. Postoje i pravna lica koja svoju zakonsku obavezu ne izvršavaju uopšte ili je ne izvršavaju na način da finansijske izvještaje APIF dostave u zakonom predviđenom roku. Mi smo u novi zakon o računovodstvu i reviziji RS ugradili jasne i precizne, mada nepopularne, kaznene mjere za one koji svoje finansijske izvještaje ne predaju u javni registar. Radi se o novčanim kaznama u iznosu do 15.000 maraka i mogućnosti podnošenja zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka – kaže Šnjegota. Prema njegovim riječima, do sada se u RS procenat pravnih lica koja APIF nisu dostavljala finansijske izvještaje kretao do 30 odsto, ali niko nikada nije kažnjen zato što nije ispunio tu zakonsku obavezu. APIF bi početkom aprila Ministarstvu finansija RS trebalo da podnese detaljan izvještaj o licima koja finansijski izvještaj nisu predala u javni registar, nakon čega će Ministarstvo odlučiti o odgovarajućim koracima.

– Tačnost i istinitost finansijskih izvještaja koje pravna lica u RS dostavljaju APIF nisu na zadovoljavajućem nivou. U RS, nažalost, nije postojao odgovarajući mehanizam kontrole predatih finansijskih izvještaja, a kontrola se uglavnom svodi na kontrolu od strane Poreske uprave RS ili Uprave za indirektno oporezivanje BiH – kaže Šnjegota. Cilj novog zakona o računovodstvu i reviziji RS, kao i nadzora nad revizorskom i računovodstvenom profesijom, jeste da se poveća kvalitet finansijskih i revizorskih izvještaja, kao i disciplina u oblasti revizije i računovodstva u RS.

Novi oblik osiguranja

Zakonom o računovodstvu i reviziji RS propisana je obaveza osiguranja od odgovornosti za štetu prouzrokovanu izdavanjem pogrešnog revizorskog mišljenja, što je normalna praksa u svijetu, ali kod nas takvi oblici osiguranja dosad nisu razvijani na adekvatan način. Vjerujem da bi malo koje revizorsko društvo u RS trenutno moglo podnijeti troškove negativnog ishoda eventualnog sudskog spora s klijentom kojem izda pogrešno revizorsko mišljenje. Očekujemo da se novim načinom osiguranja od odgovornosti takvo stanje značajno poboljša, kaže Duško Šnjegota.

ANTR. Novi oblik osiguranja

Zakonom o računovodstvu i reviziji RS propisana je obaveza osiguranja od odgovornosti za štetu prouzrokovanu izdavanjem pogrešnog revizorskog mišljenja, što je normalna praksa u svijetu, ali kod nas takvi oblici osiguranja dosad nisu razvijani na adekvatan način. Vjerujem da bi malo koje revizorsko društvo u RS trenutno moglo podnijeti troškove negativnog ishoda eventualnog sudskog spora s klijentom kojem izda pogrešno revizorsko mišljenje. Očekujemo da se novim načinom osiguranja od odgovornosti takvo stanje značajno poboljša, kaže Duško Šnjegota.

ANTR. Izmjene i dopune Zakona o APIF

Pred poslanicima Narodne skupštine RS do juna ove godine trebalo bi da se nađu izmjene i dopune Zakona o APIF i novi zakon o Javnom registru finansijskih izvještaja. Osnovni ciljevi izmjena ova dva zakona jesu podizanje funkcionalne sposobnosti Javnog registra finansijskih izvještaja koji postoji od 2005. godine i njegovo usklađivanje s Prvom direktivom EU, te stvaranje jasnih zakonskih pretpostavki za formalno-pravnu, računsku i logičku kontrolu finansijskih izvještaja pravnih lica u RS od strane APIF.

Izvor Fokus