OSLO – Sistem socijalnepomoći naftom bogate Norveške suočava se s problemom kako u budućnosti osigurati izdašne naknade dok istovremeno najmanje Norvežana u gotovo četvrt vijeka uplaćuje socijalne doprinose.

Prema studiji Norveške uprave rada i socijalnezaštite (NAV), više od petine stanovništva u radno aktivnoj dobi nije zaposleno već živi od naknada za nezaposlene ili porodiljnih naknada, prenosi Bloomberg.

S druge strane, udio zaposlenog stanovništva prošle je godine pao na 70,6 posto što je najmanje u posljednjih 21 godinu, pokazuju statistički podaci. Primalaca socijalne zaštite sve je više i u bogatim dijelovima Norveške gdje je pad cijena nafte uzrokovao oko 50.000 otkaza u naftnoj industriji koja je prije krize učestvovala s petinom u tamošnjoj privredi. U Rogalandu, središtu naftne industrije gdje je i sjedište državne naftne kompanije Statoil, 19 posto stanovništva živi od socijalne pomoći. U glavnom gradu Oslu 15 posto stanovništva prima naknadu, a to je izvor prihoda i za čak 12 posto stanovnika Baeruma, bogatog predgrađa Osla.

“Za održanje sistema socijalne pomoći trebamo više zaposlenih ljudi”, ističe Sigrun Vageng, direktorica NAV-a. Ta vladina institucija lani je isplatila tri posto viši iznos socijalnih naknada, odnosno 174 milijarde kruna (21 milijardu dolara). Za sada Norveška može izdržati taj trošak. U posljednje dvije decenije u Naftnom fondu – u kojem se akumuliraju prihodi od prodaje nafte i ulažu na svjetskim berzama – prikupljeno je bilion dolara. To znači da svaki Norvežanin ima 200.000 dolarasačuvanih u tom fondu.

Međutim, globalni prelazak na čistije oblike energije znači da će Norveška morati pronaći nove izvore prihoda ako želi održati visoki standard socijalne zaštite. Toga je vrlo dobro svjesna i konzervativna premijerka Erna Solberg koja na predstojećim izborima traži novi mandat na čelu vlade. Solberg je nedavno izjavila kako će tranzicijaprivrede prema manjoj zavisnosti o nafti biti ključni izazov za Norvešku u nadolazećim 
godinama. (Agencije)