BANJALUKA – Vlada RS spremna je da na sebe preuzme finansiranje najmanje 60 odsto poreza i doprinosa za oko hiljadu novozaposlenih radnika u 2011. godini, potvrdio je ministar finansija RS Zoran Tegeltija. 
Objasnio je da Ministarstvo priprema program podsticaja zapošljavanja u Srpskoj koji će Privrednoj komori RS biti predstavljen iduće sedmice.
– Cilj ovog programa je pomoć poslodavcima, prije svega iz oblasti privrede i proizvodnje, kroz finansiranje oko 60 odsto poreza i doprinosa za novozaposlene radnike – rekao je Tegeltija i dodao da će Vlada RS pomenute troškove snositi za oko hiljadu radnika.
– Obaveza poslodavaca biće da zaposli radnika na određeni period – rekao je Tegeltija i naglasio da će u idućem periodu biti raspisan javni poziv, te da će sredstva za ove namjene biti obezbijeđena iz budžeta za podsticaje.
Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Ranko Milić kaže da je svaka vrsta pomoći, koja ide u pravcu olakšavanja uslova privređivanja, dobrodošla.
– Ipak ne treba zaboraviti da se veće zapošljavanja može očekivati tek onda kada se pokrenu pozitivni procesi u privredi. Uz rast investicija, povećaće se i potreba za radnom snagom, a tek će onda svaki stimulans dodatnog zapošljavanja, kao što je ovaj, biti od koristi – rekao je Milić.
Prijedlog Ministarstva finansija ocijenio je kao ohrabrujući i predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić.
– Već u ponedjeljak smo dogovorili sastanak sa ministrom finansija na kome ćemo detaljnije razgovarati o tom prijedlogu – rekao je Đurić.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je krajem prošle godine Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji predviđa povećanje zbirne stope svih doprinosa u RS sa 30,6 na 33 odsto, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, kojim je predviđena jedinstvena stopa poreza na dohodak od deset odsto.
Sindikat
Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić kaže da treba voditi računa o kategorijama radnika za koje se ova pomoć dodjeljuje.
– Prioritet bi trebali biti stariji radnici, koje se inače teže zapošljavaju. U fokusu finansiranja morala bi da budu isključivo radna mjesta koja će svojim radom proizvesti novu vrijednost, odnosno učestvovati u kreiranju boljeg BDP-a, i samim tim stvoriti mogućnost za novo zapošljavanje – ističe Mišićeva.
