SARAJEVO – Ova godina biće teška za BiH i trebaće mnogo napora da se ostvari ono što je planirano, odnosno da se zadrži nivo rasta koji je ostvaren u 2009. godini. S obzirom na to da je kriza u BiH došla sa zakašnjenjem, domaća ekonomija će se i oporavljati sa određenom distancom u odnosu na svijet, rekao je to ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić 
On je istakao da je prošla fiskalna godina u BiH završena u skladu sa okvirnim planom.
– Kriza iz Evrope odrazila se u BiH padom interesovanja za ulaganje, smanjenjem izvoza i uvoza za oko 25 odsto, kao i padom novčanih doznaka iz inostranstva. I pod uslovom da se svjetsko tržište stabilizuje u 2010. godini, isto kao što je kriza kod nas došla sa zakašnjenjem, ona će sa jednom malom distancom i izaći iz BiH, tako da ja očekujem da će 2010. biti dosta teška i ozbiljna godina i trebaće dosta napora da se ostvari ono što smo zacrtali, a to je da zadržimo nivo koji je ostvaren u 2009. godini – objasnio je Vrankić i dodao da su mjere štednje i smanjenje javne potrošnje bili jedini načini da se BiH izbori sa krizom.
Negativni pokazatelji, prema njegovim riječima, mogu da se objasne padom interesovanja za domaću robu u inostranstvu, i to pod uticajem pada evropskih privrednih aktivnosti.
– Finansijska kriza, na sreću, nije pogodila bankarski sektor BiH, koliko je to bio slučaj u drugim zemljama. Nijedna banka u BiH nije bankrotirala, niti je imala negativne konotacije, samo je kapital na svjetskom tržištu postao skuplji, te je iz tog razloga njihovo poslovanje bilo otežano – kazao je Vrankić.
Komentarišući aranžman BiH za Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Vrankić je kazao da su na državnom nivou ispunjeni svi uslovi koje je MMF postavio i izrazio je nadu da će drugi pregled aranžmana biti pozitivno ocijenjen.
– Ovo šalje jasnu poruku drugim finansijskim institucijama da nas prate, jer je osnov saradnje sa svima njima bio da smo i dalje u aranžmanu sa MMF-om – kazao je Vrankić.
Ministar finansija i trezora BiH kaže da BiH godišnje plaća u prosjeku pet miliona maraka na ime kamata zbog kašnjenja u implementaciji određenih projekata koji se finansiraju iz međunarodnih finansijskih sporazuma. On je objasnio da se na sredstva svjetskih finansijskih organizacija koja su “na čekanju” plaća zatezna kamata od 0,5 odsto.
