BEOGRAD – Predsednik Fiskalnog saveta Srbije Pavle Petrović rekao je da stvarni deficit budžeta Srbije nije oko 225 milijardi dinara koliko je navedeno u rebalansu, već oko 300 milijardi, dodajući da se to telo zaleže da se takvi takozvani "troškovi ispod crte" novom metodologijom unesu u budžet.

"Kad se uračuna i ono što je ispod crte, to su onda stvarni rashodi budžeta za koje se izdvaja novac. To je problem koji bi trebalo naglasiti kako ne bi potopio sve uštede", rekao je Petrović.

On je precizirao da tu, pre svega, spadaju gubici javnih preduzeća, troškovi po osnovu garancija i oni vezani za banke koje su otišle u stečaj.

Petrović je problem troškova ispod crte ilustrovao primerom "Srbijagasa" za koji se, kako kaže, 75 miliona evra nalazi "iznad crte", dok se "ispod crte" nalazi 150 miliona.

"Dunav osiguranje" je, kako je naveo, imalo pet milijardi dinara novih garancija, a isto toliko i Poštanska štedionica, ali se, kako kaže, ne zna ništa dalje.

"Svi troškovi bi morali da budu iznad crte i predstavljeni u rebalansu i planu budžeta, kako bi javnost mogla da ima uvid u to", rekao je Petrović.

Prema njegovim rečima, ovako ni poslanici ne mogu da postave pitanje čemu takav trošak.

Ministar finansija Dušan Vujović se složio sa predlogom predsednika Fiskalnog saveta i rekao da bi metodologija morala da se promeni, kako bi se i troškovi ispod crte "videli" u nacrtu budžeta.

"Metodologija je nasleđena, ali bilo bi dobro da otvorenih očiju sve vidimo", rekao je ministar i dodao da bi Fiskalni savet i zvanično trebalo da predloži da se metodologija promeni.

Petrović je rekao da Fiskalni savet podržava to što su u smanjenje plata uključena i javna preduzeća, Narodna banka Srbije i ceo državni sektor, kao i to što se vlada u smanjivanju plata odlučila da za linearni model.

"Linearni model je dobar, jer bi progresivni doveo do približavanja nisko i visokokvalifikovanih radnika, gde bi, recimo, profesori univerziteta i lekari bili oštećeni", rekao je Petrović.

Prema njegovim rečima, dobro je i što je država odlučila da smanjuje penzije, mada je stav tog tela da bi i u tom slučaju bilo bolje linearno rešenje.

Ministar finansija Srbije Dušan Vujović izjavio je da je rebalans budžeta za 2014. samo prvi korak, a da će većina mera za smanjivanje deficita biti sadržana u budžetu za 2015. godinu.

"Ovo je prvi korak i delimična slika. Glavne mere u rebalansu su smanjivanje plata i penzija, a planiramo da počnemo i razgovore o dopunskim merama u budžetu za narednu godinu", rekao je Vujović.

Vujović je naveo da su se od 2005. godine povećavali rashodi a smanjivali prihodi budžeta i da se nastoji da se taj trend preokrene.

"Plan je da se deficit u naredne tri godine smanji sa 2,5 milijarde evra, za oko 1,5 milijardi, što je održivo", rekao je ministar i dodao da očekuje da će vlada u tome imati podršku MMF-a.

Prema njegovim rečima, MMF je prihvatio da će se "ići sa ograničenim smanjivanjem rashoda".

"Seča plata i penzija je najmanja moguća, s tim što niko ne sme, nakon smanjenja, imati manja primanja od 25.000 dinara", rekao je Vujović.

Predstavljajući rebalans, on je naveo da je u odnosu na plan s početka godine veći pobačaj na strani prihoda nego rashoda, ali bi bez poplava, kaže, rashodi bili manji.

Prihodi su, precizirao je, iznosili 897 milijardi dinara, a planirano je 929 milijardi, a rashodi 1.094 milijardi dok je planirano 1.110 milijardi dinara.

Vujović je naveo da mora da se nađe način da se umesto indikativnih cifara za narednu godinu, čvršće definišu parametri.

"Važno je da budemo precizni u velikim ciframa, a da detalje dogovaramo usput. Pored glavnih mera koje su u rebalansu smanjivanje plata i penzija, planiramo da počnemo i razgovore i o dopunskim merama, tako da uštede ne budu samo rashodi, nego da se baziraju na četiri stuba", kazao je Vujović.

Pored smanjivanja primanja, ostala tri stuba su, kako je rekao, smanjivanje subvencija, rešavanje problema preduzeća u restrukturiranju i reforma javnih preduzeća, koja su kako kaže, imala veliki broj aktiviranih garancija za kredite.

Vujović je rekao da mu je skrenuta pažnja na to da su mnogi rukovodioci u javnom sektoru podigli plate unapred, pre usvajanja rebalansa ovogodišnjeg budžeta koji predviđa njihovo smanjenje.

On je dodao da, govoreći kao ekonomista, postoje načini da se država nosi sa ovim problemom.

"Ako se neko igrao unapređenjima, bonusima i tako dalje, svakako mogu da kažem da ćemo sa makroekonomske strane mi svakako dobiti ono što smo planirali. Smanjenje od 10 odsto na uvećanim platama će imati veći obuhvat", rekao je Vujović.

On je naveo da ovaj problem ne može da se rešava ni rebalansom budžeta, ni usvajanjem pratećih zakona, već je za to neophodna reforma rada javnih preduzeća.

Vujović je naglasio da nije realno da u ovom trenutku Ministarstvo finansija radi reviziju svih javnih preduzeća kako bi se ustanovilo šta je ko radio.

On je istakao da će sa makroekonomskog stanovišta svakako biti postignut pun efekat planiranih mera. (Agencije)