BANJALUKA – Narodna skupština Republike Srpske prihvatila je dva zaduženja RS od 26,4 miliona dolara i 18 miliona dolara koja su namijenjena za pomoć budžetu RS.

RS će se zadužiti sa 26.400.000 dolara kod Međunarodne asocijacije za razvoj po prvom programskom zajmu za razvojnu politiku za javnu potrošnju, što je 40 odsto od ukupnog iznosa kredita za BiH od 66 miliona dolara.

RS će se zadužiti sa 18 miliona dolara kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj, što je 40 odsto od ukupnog iznosa zajma za BiH od 45 miliona dolara.

Kreditna sredstva namijenjena su za pomoć budžetu RS radi podrške reformama s ciljem uspostavljanja održivog fiskalnog okvira, smanjena potrošnje, te unapređenja sistema usmjeravanja socijalnih naknada iz budžeta prema najugroženijim kategorijama stanovništva.

Sredstva od 26.400.000 dolara odobravaju se RS sa rokom otplate od 20 godina, grejs period za otplatu glavnice uračunat je u rok otplate 10 godina, kamatna stopa iznosi nula godišnje. Otplata glavnice počinje 15. marta 2020. godine, a završava se 15. septembra 2029. godine.

Sredstva od 18 miliona dolara odobravaju se RS sa rokom otplate 25 godina, grejs period za otplatu glavnice uračunat je u rok otplate 10 godina, a otplata glavnice počinje 15. marta 2020. godine, a završava 15. septembra 2034. godine.

Narodna skupština RS prihvatila je zaduženje RS od šest miliona dolara prema Međunarodnoj asocijaciji za razvoj za Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanja, što je 40 odsto od ukupnog iznosa kredita za BiH od 15 miliona dolara.

Predstavnica Ministarstva finansija RS Dragana Aleksić rekla je da su ciljevi ovog projekta unapređenje mehanizama usmjeravanja socijalnih naknada iz budžeta prema siromašnima, osobama sa invaliditetom i socijalno ugroženima.

Cilj je i unapređenje efikasnosti i transparentnosti administriranja socijalnih naknada, te pružanje podrške za usluge posredovanja pri zapošljavanju za one koji aktivno traže posao, a koji izgube pravo na naknade ili su ugroženi.

Rok otplate ovih sredstava je 20 godina, period odgode za otplatu glavnice uračunat je u rok otplate 10 godina, kamatna stopa iznosi nula odsto godišnje, komisiona provizija iznosi 0,50 odsto na odobrena, a nepovučena sredstva. Otplata glavnice počinje 15. marta 2020. godine, a završava se 15. septembra 2029. godine.

Za bijeljinsku bolnicu 15 miliona evra kredita

Objavljeno u kategoriji:* FINANSIJE dana 14.06.2010

BANJALUKA, Narodna skupština Republike Srpske (RS) prihvatila je večeras da se RS zaduži 15 miliona evra kod Vlade Austrije za projektovanje, izgradnju i opremanje nove bolnice u Bijeljini.

Predstavnik Ministarstva finansija RS Dragana Aleksić rekla je da ova odluka sadrži sve elemente propisane Zakonom o dugu i garancijama kojim je propisana procedura u vezi sa zaduženjima.

Odluka predviđa 11,5 godina kao rok otplate kredita, grejs-period od godinu i po za otplatu glavnice. Predviđen je i tromjesečni Euribor plus dva odsto godišnje kamate, promjenljiva marža približno 1,381 odsto, jednokratna naknada od 0,42 odsto na ukupan iznos kredita, te komisiona provizija od 0,31 odsto na neiskorišteni iznos kredita.

Na kraju perioda povlačenja kredita, Vlada Austrije odobriće RS grant do 10 odsto od povučenog kredita, odnosno do milion i po evra ako RS povuče minimalno 75 odsto kredita odnosno minimalno 11.250.000 evra.

Projekat bi trebalo da bude proveden u roku od 24 mjeseca, a predviđeni datum završetka je 30. septembar 2012. godine.

Vlada RS je 6. septembra 2007. godine prihvatila Projekat izgradnje nove bolnice u Bijeljini, a 2. jula 2009. godine podržala pokretanje procedure za kreditno zaduženje kod Vlade Austrije.

Austrijska firma “Vamed” i Vlada RS zaključili su 7. decembra 2009. godine ugovor kojim je definisana ukupna vrijednost projekta od 36 miliona evra, od čega je 15 miliona evra kredit Vlade Austrije, sredstva Vlade RS 15.338.756 evra i sredstva opštine Bijeljina 5.661.244 evra.

RS je obavezna da u toku realizacije projekta obezbijedi sredstva potrebna za plaćanje PDV na ukupnu vrijednost projekta.

Poslanik PDP-a Zoran Đerić rekao je da je ova odluka u interesu stanovnika Semberije i da na sličan način treba naći rješenje i za bolnicu Kasindo, čiji objekti datiraju iz perioda od 1922. do 1957. godine, a gdje je od 2006. godine broj pacijenata povećan za 22 do 23 odsto.

Poslanik SNSD-a Uroš Gostić rekao je da odluka ne sadrži izvod iz investicionog projekta, odnosno simulaciju projekta.

“Do sada to nismo tražili niti smo tako radili, a ako ubuduće to hoćemo, onda je to nova praksa i zahtjeva dodatni rad i dodatne materijale”, rekao je Gostić.

Potpredsjednica Narodne skupštine RS Nada Tešanović upozorila je poslanike pozicije i opozicije da su se udaljili od teme ove tačke dnevnog reda, budući da su polemisali o tome šta je koja vlada u kojem periodu uradila u nekom dijelu RS, a šta koja nije.

Poslanici su prihvatili i odluku o kriterijumima za ocjenu stepena razvijenosti jedinica lokalne samouprave u RS, a do kraja ovog zasjedanja preostale su još tri tačke o zaduženjima i redovna posljednja tačka dnevnog reda – izbor i imenovanja.

Izvor Agencije