PODGORICA – Crnogorski stručnjaci se protive formiranju zajedničkog tržišta zapadnog Balkana jer je to politički, a ne ekonomski projekat i predstavlja svojevrsno odlaganje integracija.

Profesorka na Ekonomskom fakultetu i bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović kaže da je zajedničko tržište pokušaj usaglašavanja integracione dinamike u regionu, što za jedne zemlje predstavlja podsticaj integracijama, ali za druge ne. Naprotiv, precizira ona, za druge zemlje to znači odlaganje integracija u EU, i pokušaj pravljenja balkanskog integracionog konvoja, umjesto važećeg „regata“ pristupa.

Sa njom je saglasan i predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović, koji smatra da „neko, po ko zna koji put, ponovo pokušava da oživi koncept karavanskog pristupa EU“. I naravno ta je ideja i potekla i podržana od zemalja koje su iza nas u procesu i kojima ta vrsta egalitarizacije ide u prilog”, kaže Radulović.

Prošle sedmice evropski komesar za politiku susedstva i pregovore o proširenju Johanes Han tokom posjete Beogradu izjavio da je ideja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o formiranju jedinstvenog tržišta u regionu sjajna, jer će obezbijediti veću privlačnost za investicije. Đurović smatra da će se najbrže ostvariti standardi zajedničkog tržišta u regionu – kroz proces evropskih integracija, tako što se sve zemlje postepeno pripremaju za zajedničko (evropsko) tržište. Međutim, ne treba da prije evropskog pravimo „zajedničko“ balkansko tržište”, naglašava ona.

Radulović ističe da postoji samo jedno jedinstveno tržište Evropske unije, kojem Crna Gora treba da se pridruži. Sve ostalo su vještačke zamene i kupovina vremena od pojedinih evropskih struktura koje žele da naprave privid značajnog napretka u procesu evropske integracije za sve zemlje Zapadnog Balkana, a ne samo za one koje su značajno napredovale, kaže Radulović. On dodaje da se slično pokušavalo i sa Hrvatskom, ali je ona „odlučno odbijala takva utrpavanja u torove i neizvjesne grupne projekte“. I naravno, ušla u Evropsku uniju ranije od onih koji za to nisu bili spremni. S druge strane, realizacija takve ideje je gotovo nemoguća zbog različitih ekonomskih performansi, zakonodavnih okvira i praktičnih potreba ekonomskog razvoja različitih zemalja Zapadnog Balkana, kaže Radulović.

Profesorka Đurović smatra da je do pristupanja EU sasvim dovoljno da Crna Gora bude zona slobodne trgovine zemalja regiona, kao što su bile zemlje istoka Evrope, koje su se kroz CEFTA sporazum pripremile za članstvo i tek danom pristupanja EU prestale da budu članice CEFTA sporazuma. Ona ocjenjuje da je evropska perspektiva regiona izvjesna, jer su vrata EU otvorena za sve države. (Agenciije)