BANJALUKA – Zemlje koje imaju rezerve u dolarima ili evrima, pa tako i BiH zbog svakodnevnih turbulencija na tržištu, traže treće stabilnije rješenje, a zlatne rezerve su uvijek bile najsigurniji barometar, rekao je profesor Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci Vujo Vukmirica. 
– Ipak ne vidim razlog da se zbog pada evra naglo povećava tražnja za zlatom. Ne očekujem neku značajniju ulogu zlata u međunarodnom prometu, ali zemlje koje imaju rezerve u dolarima ili evrima, sigurno da traže treće stabilnije rješenje, a zlatne rezerve su uvijek bile najsigurniji barometar – kazao je Vukmirica.
Dok je pad vrijednosti evra jedna od glavnih vijesti sa finansijskih tržišta u posljednje vrijeme, cijena zlata dostigla je rekordni nivo prošle nedjelje i kretala se oko 1.200 dolara po unci.
Cijena zlata prije godinu dana iznosila je 930 dolara, a prije deset godina samo 270 dolara.
Analitičari navode da je pad povjerenja u vodeće svjetske valute učinio zlato privlačnim za ulagače. Dodaju da je grčka dužnička kriza znatno opteretila evro, snizila povjerenje u ovu valutu, što je povećalo potražnju za zlatom.
Vukmirica smatra da trenutni pad evra ne mora da znači i veliki problem za ovu valutu.
– Turbulencije između značajnih valuta u međunarodnom monetarnom sistemu su redovna pojava, samo se razlikuje u kom nivou i kojom brzinom se događaju, te koji su uzroci, a koje posljedice toga. Svijet je još uvijek u krizi, tako da su s tim u vezi još uvijek prisutni i ozbiljni ekonomski simptomi krize – kazao je Vukmirica.
Centralna banka BiH u okviru deviznih rezervi ima 42.366 unci monetarnog zlata, a iz banke navode da se pažljivo prati cijena zlata u američkim dolarima, kao i kurs dolara prema evru.
– Ukupan bruto iznos deviznih rezervi koje se drže u drugim konvertibilnim valutama za svrhu transakcija, po zakonu ne može biti veći od 50 odsto ukupnog iznosa nesmanjenog kapitala i rezervi CBBiH – kazali su u Centralnoj banci.
Inflacija
Ekonomisti predviđaju mogućnost da neodrživi dug SAD i Evrope dovede do devalvacije valuta. Takav potez bi mogao da podstakne hiperinflaciju, kakva već godinama postoji u Zimbabveu ili je postojala u nekim zemljama Latinske Amerike sedamdesetih i osamdesetih godina, te u Njemačkoj između dva svjetska rata. Devalvacija vrijednosti glavnih svjetskih valuta, ističu, vjerovatno bi dovela do globalne panične kupovine dragocjenih metala, što bi moglo da podigne cijenu zlata do neviđenog iznosa.
