Ispostavilo se da su prognozeri MAT-a dobro pogodili, još zimus, da će naša privreda ove godine početi da se oporavlja, uprkos značajnih budžetskih restrikcija, generalne politike štednje obećane MMF-u i u uslovima male unutrašnje tražnje zbog umanjenja plata i penzija.

Piše: Dimitrije Boarov, ekonomski analitičar iz Srbije, predavač na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu

Naime, kako je ranije novinarima izneo urednik MAT-a Vladimir Vučković, u prvih pet meseci ove godine uglavnom je kompenziran prošlogodišnji drastičan pad proizvodnje u elektroprivredi i rudarstvu (zbog majskih poplava), a značajan porast prerađivačke industrije „izvukao“ je ukupnu stopu industrijske proizvodnje na plus 2 odsto.

Jer, međugodišnji porast proizvodnje prerađivačke industrije u maju je izneo 11 odsto, a u periodu januar-maj u odnosu na rezultate u istom razdoblju prošle godine, ostvareno je povećanje od 5,1 odsto. Kako su na bazi ovih podataka izračunali stručnjaci MAT-a, desezonirani indeks industrijske proizvodnje u maju je povećan u odnosu na prethodni mesec za 2,8 odsto, do nivoa koji je najviši posle oktobra 2008. godine, a nivo trenda u maju je za 7,2 odsto viši od prošlogodišnjeg proseka.

Zato MAT oprezno procenjuje da dinamika industrijske proizvodnje u nastavku ove godine verovatno neće biti ovako ekspanzivna kao u maju, ali postoje dobri uslovi da ona ostane rastuća.

Čemu imamo da zahvalimo što su se pojavili ovi blagi znaci oporavka ? Pre svega rastu izvoza, to jest povratku konjunkture kod naših najvećih spoljnotrgovinskih partnera u Evropskoj uniji. Naime, u maju ove godine stopa međugodišnjeg rasta izvoza iznosila je čak 15,6 odsto, a desezonirani indeks izvoza u tom mesecu povećan je za 10,4 odsto (a desezonirani indeks uvoza za 2,1 odsto).

U periodu januar-maj izvoz je međugodišnje povećan za 6,6 odsto i vredeo je 4.860 miliona evra, pokrivši tako 74 odsto vrednosti uvoza (6.567 miliona evra). Uvoz je istovremeno povećan za 5,4 odsto, što takođe ide u prilog domaćoj industrijskoj konjunkturi u narednim mesecima.

U poljoprivredi je zabeleženo izuzetno ubrzanje rasta izvoza: međugodišnji rast u periodu januar-maj iznosi 34 odsto (vrednost: 364 miliona evra). U okviru prerađivačke industrije, među oblastima sa petomesečnom vrednošću izvoza od preko 100 miliona evra, treba istaći izvoz prehrambene industrije. Njegova vrednost (513 miliona evra) je druga po veličini, sa međugodišnjim rastom od 7,1 odsto za pet meseci.

Oblast sa trećom vrednošću izvoza u prvih pet meseci (427 miliona evra) je proizvodnja osnovnih metala u kojoj se, takođe, ubrzava međugodišnji rast: za pet meseci on je izneo 21 odsto. Taj rezultat vezan je za Železaru u Smederevu, čija proizvodnja ima rastući trend (preko 2 odsto mesečno), ali je to još uvek daleko ispod maksimalnih vrednosti iz 2008. godine, kada je proizvodnja bila više nego dvostruko veća od današnje (što bi jedino moglo da se promeni potpaljivanjem i druge visoke peći).

Trend porasta izvoza Srbije ove godine mogla bi da ugrozi eventualna snažna negativna oscilacija izvoza kragujevačke kompanije Fijat Srbija, koja vuče izvoz cele grane proizvodnje motornih vozila – sa vrednošću izvoza od 831 milion evra. Zbog toga je ova industrijska grana i dalje naš najveći izvoznik, ali je u međugodišnjem padu – minus 4,4 odsto za pet meseci i minus 6 odsto u maju ove godine.

Kad je reč o kretanju BDP-a, MAT je oprezno optimističan, pa kaže: „Kada se imaju u vidu izgledi u poljoprivredi i drugim sektorima u kojima se formira bruto dodata vrednost, rast izvoza, investicija, unutrašnje potrošnje – moglo bi se zaključiti da će u ovoj godini biti ostvaren rast BDP-a veći od svih dosadašnjih optimističkih očekivanja. Ali – sa ovakvom ocenom valja sačekati dok se sagledaju eventualni izgledi grčke krize i nekih drugih političkih zbivanja koja se mogu odraziti na ekonomske odnose.“

Doista, bez obzira na vesti da se između Grčke i EU ovih dana gradi neki novi sporazum o refinansiranju i pomoći, niko ovog trenutka ne može sa sigurnošću da prognozira kakve će posledice imati taj sporazum ne samo na evro zonu, nego i na sve ostale privrede u Evropi. Jer, isto onako kako je Evropa Srbiju povukla iz opasnog pada u novu recesiju, tako se može dogoditi da nas i njeni mogući novi problemi vrate u beznađe. (Izvor: Novi magazin)