Imidž naše države godinama je jedna od glavnih prepreka za razvoj ekonomije i, u tom smislu, ekonomskog napretka, rekao je Ahmet Egrlić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

“Negativan imidž države, kao politički nestabilne, koja ne osigurava jedinstveno tržište, pravnu sigurnost ni stabilnost fiskalne i drugih ekonomskih politika, jedan je od ključnih uzroka izostanka većih stranih ulaganja. Izrazito nepovoljno utiče i na poslovanje bh. kompanija. Politička stabilnost je uvijek bila preduvjet za razvoj stabilne privrede. Veći kupci, koji nabavljaju robu iz BiH, žele dugoročnu sigurnost i da imaju stabilnog dobavljača, a ne da strahuju da će zbog krize biti narušen lanac nabavke te da će morati tražiti alternativne dobavljače”, upozorio je Egrlić.

Kako ocjenjujete ovu godinu? Da li je, prema Vašem mišljenju, bolja ili gora od prošle?

EGRLIĆ: Od početka 2025. godine vanjskotrgovinski tokovi BiH pokazuju umjerenu stabilizaciju, uz primjetan rast izvoza u odnosu na isti period prethodne godine. Ovaj rezultat ukazuje na postepeni oporavak industrijske aktivnosti i sve snažniju orijentaciju domaćih kompanija prema kvalitetnijim i konkurentnijim proizvodima.

Posebno se izdvaja činjenica da se više od dvije trećine ukupnog izvoza plasira na zahtjevno tržište Evropske unije, što govori o rastućoj integraciji BiH u evropske ekonomske tokove. Bh. privreda je pokazala elastičnost na eksterne šokove u kontekstu usporavanja ekonomskih aktivnosti koje su u prethodnom periodu obilježile područje eurozone. Prema posljednjim podacima za ovu godinu, obim vanjske trgovine je rastao, kao i BDP.

Prema nekim projekcijama, i uvoz i izvoz su povećani u odnosu na prošlu godinu. Da li je to dobro za privredu?

EGRLIĆ: Uprkos rastu izvoza, struktura domaće ekonomije i dalje je opterećena dugotrajnim izazovima. Dominacija proizvoda niže dodane vrijednosti, nedovoljna diverzifikacija tržišta i potreba za ubrzanom modernizacijom proizvodnje ostaju ključne prepreke snažnijem izvoznom iskoraku.

Ovi strukturni problemi nalažu intenzivnije ulaganje u sektore s većom dodatnom vrijednošću, digitalizaciju i podizanje tehnološke opremljenosti industrije.

S druge strane, uvoz je u prvom dijelu 2025. također porastao. Ovaj rast odražava povećanu domaću potrošnju i stabilnije prihode stanovništva, ali i dugotrajnu ovisnost BiH o vanjskim dobavljačima.

Domaća proizvodnja još ne može u potpunosti odgovoriti unutrašnjoj potražnji, posebno u sektorima prehrane, elektronike i automobilske opreme. Dodatno, nastavak velikih infrastrukturnih projekata generisao je veći uvoz građevinskog materijala, mehanizacije i industrijskih sirovina.

Koliko je inflacija uticala na spoljnotrgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine u ovoj godini?

EGRLIĆ: U globalnom okruženju 2025. obilježava se faza umjerene stabilizacije robne razmjene. Potražnja se postepeno oporavlja, inflacijski pritisci su oslabili, a kompanije prilagođavaju svoje lance vrijednosti. Inflacija je tokom ove godine imala primjetan, ali ne i presudan uticaj na vanjskotrgovinsku razmjenu BiH. Vanjskotrgovinska razmjena je u ovoj godini zabilježila rast od oko 5%, pri čemu je izvoz porastao približno istim tempom, dok je uvoz također nastavio rasti. Trgovinski deficit se zadržao na visokom nivou i iznosio je oko 6,3 milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom ostala ispod 60 posto. Iz ugla privrede, inflacija je bila faktor koji je usporio, ali nije zaustavio vanjskotrgovinsku aktivnost.

Kakva su Vaša predviđanja za narednu godinu? Možemo li očekivati bolju godinu?

EGRLIĆ: U narednoj godini očekujemo stabilizaciju makroekonomskih pokazatelja, iako izazovi u vanjskoj trgovini i dalje ostaju prisutni. Optimistične prognoze Evropske komisije za EU u 2026. godini pružaju priliku i za BiH, jer male i otvorene ekonomije bolje koriste ove okolnosti. Ipak, globalni rizici kao što su nesigurnost u finansijskom sektoru SAD, usporavanje industrijskog rasta u EU, konkurencije iz Kine i poskupljenje energenata zahtijevaju oprez i pažljivo planiranje. Smanjenje vanjskotrgovinskog deficita moguće je uz dvostruke stope povećanja izvoza, fokus na proizvode sa višom dodanom vrijednosti i jačanje domaće potrošnje. Uz strateški razvoj izvoznih kapaciteta, naredna godina može donijeti stabilniji trgovinski bilans i bolju ekonomsku perspektivu BiH.

Kako će početak CBAM-a uticati na privredu Bosne i Hercegovine u narednoj godini? Da li mislite da će biti većih problema?

EGRLIĆ: Za izvozno orijentisana preduzeća CBAM nije samo nova tarifa, već i standard transparentnosti i odgovornog upravljanja emisijama. Iako će formalna naplata prvenstveno biti na uvozniku u EU, realno je očekivati da će trošak biti prebačen na bh. proizvođače kroz smanjene otkupne cijene ili zahtjeve za dokazivanje nižeg ugljičnog otiska.

CBAM već sada zahtijeva kvartalno izvještavanje po isporuci. Očekuje se da institucije vlasti hitno usklade energetske i klimatske politike s EU okvirom. To podrazumijeva uspostavljanje sistema cijene ugljika koji bi EU priznala kao ekvivalent, čime bi domaća preduzeća izbjegla plaćanje CBAM-a u EU i taj prihod bi ostao unutar zemlje.

Bez koordinacije između državnog nivoa, entiteta i privrednog sektora, BiH bi mogla izgubiti konkurentnost na jednom od svojih ključnih izvoznih tržišta. Komora je prva prepoznala značaj ovog procesa za bh. kompanije i odmah krenula u realizaciju konkretnih aktivnosti. U protekle tri godine Komora je realizovala više od 30 seminara i radionica, te izradila CBAM priručnik.

Uspostavili smo, u saradnji s GIZ-om, Centar za odgovorno poslovanje BiH.

U Centru smo objedinili sve usluge koje smo u proteklih nekoliko godina pružali našim kompanijama radi usklađivanja sa zahtjevima tržišta Evropske unije. Benefiti za kompanije su višestruki: od dobivanja informacija o EU tržištu i usklađenosti, smanjenja rizika i troškova, pristupa mreži domaćih i međunarodnih stručnjaka do radionica, obuka i alata za razvoj procedura i izvještavanje.

Koliko je neotvaranje graničnog prelaza u Gradišci udarac za privredu?

EGRLIĆ: Na mjesečnom nivou iz naše zemlje se u prosjeku izvozi roba u vrijednosti od oko dvije milijarde konvertibilnih maraka, pri čemu se čak 90% tog izvoza prema zemljama Evropske unije realizuje preko graničnog prijelaza Gradiška. Potencijalna usporavanja u prekograničnom transportu mogu imati efekte na gotovo sve sektore privrede.

Svako prolongiranje ili otežavanje izvoza ne utiče samo na logističku komponentu, već direktno prijeti kontinuitetu isporuka, ispunjenju ugovornih obaveza, narušavanju reputacije izvoznika na inostranim tržištima i, posljedično, gubicima u prihodima i tržišnom učešću. U posljednjih nekoliko godina zahtijevali smo redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom.

Od 15 cestovnih međunarodnih graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom, u 2024. godini je oko 19% teretnih vozila, 24% autobusa, 13% putničkih vozila i 15% osoba koristilo granični prijelaz Gradiška/Stara Gradiška, koji je ujedno jedan od dva granična prijelaza sa statusom BIP (za sve vrste robe).

Istovremeno, drugi granični prijelaz sa statusom BIP, tj. Bijača/Nova Sela, u 2024. godini je koristilo svega 5,6% teretnih vozila, 18% autobusa, 5,7% putničkih vozila i oko 7,6% osoba. Dakle, sva roba biljnog i životinjskog porijekla usmjerena je na jedan od dva granična prijelaza sa statusom BIP, što predstavlja dugogodišnje usko grlo.

Prioritet Komore uključuje kontinuirane aktivnosti usmjerene na ubrzanje protoka robe i ljudi na graničnim prijelazima, kao i redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom, kroz otvaranje dodatnih graničnih prijelaza za sve vrste robe (Donji Svilaj/Svilaj i Izačić/Ličko Petrovo Selo), kao i graničnih prijelaza s obostranim fitosanitarnim kontrolama (Orašje/Županja, Kamensko/Kamensko i Ivanica/Gornji Brgat). Prioritet je i nastavak aktivnog djelovanja na osiguranju posebnog statusa profesionalnih vozača, zbog ograničenja njihovog boravka na teritoriju EU.

Da li politika dovoljno sluša za privredu?

EGRLIĆ: Godinama je jedna od glavnih prepreka za razvoj ekonomije i, u tom smislu, ekonomskog napretka, imidž naše države.

Negativan imidž države, kao politički nestabilne, koja ne osigurava jedinstveno tržište, pravnu sigurnost ni stabilnost fiskalne i drugih ekonomskih politika, jedan je od ključnih uzroka izostanka većih stranih ulaganja, a izrazito nepovoljno utiče i na poslovanje bh. kompanija. Politička stabilnost je uvijek bila preduvjet za razvoj stabilne privrede.

Veći kupci koji nabavljaju robu iz BiH žele dugoročnu sigurnost, da imaju stabilnog dobavljača i strahuju da će zbog krize biti narušen lanac nabavke te da će morati tražiti alternativne dobavljače. Investitori također sa zebnjom prate dešavanja i bilo bi zaista poželjno da se kriza što prije prevaziđe.

Potrebno je da BiH bude konkurentna za priliv inozemnog kapitala, a da bi se stvorili uvjeti konkurentnosti i povoljno poslovno okruženje  temeljni uvjeti su upravo politička stabilnost i vladavina prava, zatim reforma obrazovanja koja će proizvesti dovoljan obim kvalitetne i kvalificirane radne snage s plaćama koje osiguravaju kvalitetan život, uz, dodatno, dobro radno zakonodavstvo i socijalnu zaštitu kako bi se zaustavio odlazak mladih iz BiH.

Tek onda ćemo moći ponuditi više, iskoristiti mogućnosti “nearshoringa” i povećati dodanu vrijednost proizvoda. (Nezavisne, Ustupljena fotografija)