Federacija BiH bez finansijske pomoći međunarodnih finansijskih institucija neće moći plaćati račune, zbog čega je neophodno da ispuni uslove iz stendbaj aranžmana za dobijanje sredstava Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Istakla je to Džejn Armitaž, direktor Svjetske banke za BiH i koordinator te institucije za jugoistočnu Evropu, ukazujući da deficit platnog bilansa FBiH prelazi osam odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), koliko iznosi na nivou BiH.

Iako Vlada FBiH nije ispunila uslove aranžmana s MMF-om, zbog čega je BiH ostala uskraćena za prvu tranšu sredstava, Armitažova je ocijenila pozitivnim njene prošlosedmične razgovore sa zvaničnicima i liderima političkih stranaka u BiH koji su, kaže, izrazili ozbiljnu namjeru da smanje budžetske rashode.

"Vrlo je ohrabrujuće da je novi premijer FBiH naglasio da je to njegov prvi prioritet", naglasila je ona.

Da li zadnja odluka Vlade FBiH da smanji grant za invalidnine i boračku populaciju za 10 odsto označava korak naprijed u ispunjavanju uslova MMF-a?

ARMITAŽ: Za mene je to još jedna od demonstracija predanosti Vlade FBiH da ukupan iznos smanjenja bude na nivou od 10 odsto, a da se ta smanjenja dese tamo gdje su potrebna, odnosno da oni koji zaslužuju i ispunjavanju uslove za primanje tih dodataka nastave da ih primaju.

Vlada FBiH je, takođe, istakla da neće smanjivati naknade dok se ne izvrši revizija boračkih dodataka. Ima li, pak, vremena da se čeka na tu reviziju?

ARMITAŽ: Koliko sam shvatila, oni su odredili rok od 120 dana za okončanje revizije, a najbitnije je da se ona uradi ispravno i na adekvatan način, jer ništa neće napraviti ako je obave samo da bi mogli reći da su je uradili. Sigurna sam da će Vlada FBiH uspjeti u tome, a Svjetska banka je spremna da pruži tehničku i stručnu pomoći u realizaciji tih aktivnosti.

Svjetska banka je za ovu godinu BiH namijenila 100 miliona evra kredita za podršku budžetima i 90 miliona dolara za sektor malih i srednjih preduzeća. Koliko je ta podrška vezana za prethodno dobijanje sredstava MMF-a?

ARMITAŽ: Kreditna linija Svjetske banke u iznosu od 90 miliona dolara za mala i srednja preduzeća nije povezana s MMF-ovim aranžmanom, dok budžetska podrška predstavlja dodatni vid pomoći na MMF-ova sredstva. U svakom slučaju, stabilan i održiv srednjoročni ekonomski okvir je preduslov za naš program budžetske podrške bilo gdje u svijetu. Stoga je uspjeh programa MMF-a od velike važnosti za uspješnost našeg programa budžetske podrške. Tehnički i zakonski nije neophodno da postoji aranžman s MMF-om kako bi Svjetska banka provela svoj program, ali je bitno da u zemlji postoji dobar srednjoročni makroekonomski okvir i to je ono što mi pokušavamo da realizujemo. U tom smislu su ova dva programa komplementarna i mi u principu osnovni program MMF-a nadopunjujemo svojim aktivnostima i radimo na osnovu toga.

Zbog čega RS, koja je ispunila svoj dio obaveza za aranžman s MMF-om, ne može dobiti dogovoreni dio sredstava?

ARMITAŽ: Kada su u pitanju Svjetska banka i MMF jedini partner je nivo države BiH, jer je ona članica ovih međunarodnih institucija. U principu svi sporazumi se rade na nivou države, dok sprovođenje ide pojedinačno u entitetima i prilagođava se datim uslovima na terenu.

Nije li nepravedno da jedan dio BiH, u ovom slučaju RS, bude talac neispunjavanja uslova drugog dijela države, odnosno FBiH?

ARMITAŽ: Nadam se da će oba entiteta uspjeti postići odgovarajući nivo makroekonomske i fiskalne stabilnosti. Naravno, izazov je veći kada je riječ o FBiH, ali se zaista osjeća veliki nivo predanosti u oba entiteta za reformu socijalnog sistema. Isto tako postoji predanost svih strana da sarađuju u razmjeni podataka o socijalnim davanjima, jer postoji mnoštvo pojedinaca koji ostvaruju pravo na socijalna davanja na obje strane.

Koliko bi finansijska stabilnost FBiH bila ugrožena bez sredstava MMF-a i Svjetske banke?

ARMITAŽ: To je veoma ozbiljno s obzirom na veliki iznos deficita, ali na kraju se taj jaz mora nekako zatvoriti. Imate mogućnost da povisite prihode, smanjite rashode ili posudite novac. Izvori kapitala na međunarodnom tržištu su poprilično presušili tako da ne vjerujem da će FBiH moći tako lako posuditi novac. Postoje određene zemlje koje se s finansijskom krizom bore tako što uzimaju nove evroobveznice, ali mislim da to FBiH ne može učiniti, kao ni posuditi novac na domaćem finansijskom tržištu. Znači bez određene finansijske pomoći od strane međunarodnih finansijskih institucija, FBiH neće moći plaćati račune. U principu, neophodno je da se izvrše određena prilagođavanja, odnosno rebalansi budžeta, i to ne samo kroz smanjenja naknada boračkoj kategoriji za 10 odsto, već na sveukupnom nivou. Isto tako je bitno izvršiti rebalanse budžeta na kantonalnom nivou, što će biti veliko dostignuće. Ovakve aktivnosti bi smanjile deficit na tri odsto u odnosu na BDP. To treba da se čini na pravilan i transparentan način, kako bi onda MMF pokrio taj jaz, a Svjetska banka uskočila sa dodatnim sredstvima ako bude potrebno. Alternativa bi bila nepravedna odluka FBiH da prestane isplaćivati plate policiji, nastavnicima i radnicima u zdravstvu, što ne bi bilo dobro rješenje.

Izvor Nezavisne novine