STOKHOLM – Švedska kompanija Intrum AB napravila je istraživanje o potrošačkoj moći i mogućnostima potrošača da izmiruju svoje obaveze: plaćaju račune na vrijeme, da ne posežu za kreditom, ali i o njihovim navikama štednje te finansijskoj pismenosti. Tako je nastao „Barometar finansijskog blagostanja“, koji je rangirao 24 evropske zemlje po finansijskom blagostanju.

Na samom vrhu ovog barometra nalaze Njemačka i Austrija.

Kada je riječ o mogućnosti plaćanja računa na vrijeme, onda je i tu Njemačka neprikosnovena, a Danska na drugom mjestu, dok su Mađarska, Češka i Estonija zemlje koje su najbolje rangirane po tzv.kreditnoj slobodi, tj. imaju najmanju stopu ovisnosti o dugovanju. Švedska i Švajcarska našle su se na samom vrhu kada je u pitanju mjesečna štednja njihovih građana, dok su se Finci i Britanci pokazali kao najbolji po pitanju finansijske pismenosti.

Ovo su samo neki od glavnih zaključaka ovog istraživanja:

-Oko 45% evropskih potrošača koji su učestvovali u istraživnju tvrde da njihovi mjesečni računi rastu brže nego njihovi prihodi (rast prihoda ne prati rast troškova) , a čak 43% smatra da to utiče negativno na njihovo opšte blagostanje

-Čak 24% ispitanika priznalo je da je posudilo novac ili poseglo za kreditnom karticom kako bi platili mjesečne račune. Ovaj postotak predstavlja porast u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, kada se na ovo pitanje njih 20% izjasnilo potvrdno. Dakle, skoro svaki četvrti ispitanik posudio je novac da plati račune posljednjih šest mjeseci, dok je prošle godine to činio svaki peti ispitanik.

Jedan od bitnih zaključaka ovog istraživanja je i to da većina evropskih potrošača precjenjuje svoju finansijsku pismenost.

Naime, čak 69% evropskih ispitanika je uvjereno da je njihovo znanje o osnovnim finansijskim pojmovima zadovoljavajuće.

Pa, ipak, istraživanje je dovelo do zaključka da čak njih 37% nije znalo da tačno definiše osnovne finansijske pojmove, poput budžeta, kreditne sposobnosti, varijabilne kamatne stope i inflacije.

Štaviše, ispitanici životne dobi od 18  do 21 godine su bili još manje informisani, pa ih je čak 50% „palo“ na pitanjima o finansijskoj pismenosti.

Iako su životni troškovi porasli u odnosu na prošlu godinu, istraživanje je pokazalo da 75% ispitanika uspjeva da ostavi nešto sa strane, tj, uštedi na mjesečnom nivou, iako je njih 52% izjavilo da apsolutno nisu zadovoljni iznosom koji uspiju uštedjeti.

Mikael Erikson, jedan od čelnika Intruma, tvrdi da je istraživanje pokazalo da su potrošači pod velikim finansijskim stresom. On smatra da je ključni problem to što je nivo njihove finansijske pismenosti nizak, i tvrdi da je neophodno konzumente daleko više uputiti u tajne finansija.

„Pobljšanje finansijske pismenosti širom Evrope je od ključnog značaja jer samo tako ljudima možemo pomoći da što bolje upravljaju finansijama, a samim time, smanje stres koji dolazi od nepravilno raspoređenih finansija. Nadam se da će ovo istraživanje u svakom slučaju pomoći da se smanji stres kod evropskih potrošača, a jedini način za to jeste da ih što bolje edukujemo kako da rasporede ono što imaju, tj, da ih finansijski edukujemo“, rekao je Erikson.

Istraživanje Intruma sprovedeno je tokom septembra i obuhvatilo je 24.004 ispitanika iz 24 evropske zemlje. (BLOOMBERG)