BANJALUKA – Berze u BiH jedine su u regionu koje su ove godine investitorima u akcije kompanija generalno nastavile donositi gubitke, za razliku od ostalih tržišta koja bilježe veći ili manji oporavak.

Akcije najlikvidnijih kompanija na Sarajevskoj i Banjalučkoj berzi, mjerene kroz indekse SASX-10 i BIRS, u prvih pet mjeseci ove godine su u prosjeku imale pad vrijednosti od 13,6, odnosno 3,7 odsto. Iako se radi o blažim padovima od prošlogodišnjih strmoglavih silaznih trendova, domaće tržište, ipak, ne prati pozitivna dešavanja sa berzi na prostoru bivše Jugoslavije koja bilježe rast indeksa.

Snažan uzlet akcija bilježe podgoričke Montenegro i NEX berza čiji su glavni indeksi u periodu januar – maj skočili za čak 62,3, odnosno 55,5 procenta. Po visini prinosa koje donose investitorima, slijede akcije na Zagrebačkoj berzi sadržane u indeksu Crobex s rastom od 24,5 odsto, zatim, makedonskom MBI-10 sa 19,2 odsto, slovenačkom SBI-20 sa 9,8 odsto, te beogradskom Belex-15 indeksu sa 1,4 odsto.

Berzanski analitičari u BiH navode dva moguća razloga zbog kojih su druga tržišta u regionu prešla iz “crvene” u “zelenu” zonu, dok naše i dalje pada. Radi se, smatraju, o nivelaciji kretanja u proteklih godinu dana, gdje su isprva berze u BiH bilježile blaže padove od drugih tržišta, te nepostojanja snažnih “impulsa” koji su se desili u okruženju.

Branko Kecman, direktor “Advantis brokera” iz Banjaluke, ističe da je crnogorske berze pogurala prodaja akcija fondova iz tamošnje “Elektroprivrede”, da na slovenačko tržište pozitivno utiče borba u vezi s preuzimanjem “Mercatora”, a u Hrvatskoj isplata dividende HT-a.

“U BiH, pak, nije bilo tako velikih događaja koji bi uticali na rast indeksa. Ako se na to doda da BiH najsporije ide ka evropskim integracijama i ima najmanji nivo stranih investicija, onda i ne treba da čudi što i naše berze kaskaju za okruženjem”, kaže Kecman.

Ahmed Hodžić, direktor brokerske kuće “FIMA International” iz Sarajeva, kao najveći problem bh. tržišta naglašava nedostatak aktivnosti institucionalnih investitora što utiče na nelikvidnost koju dodatno opterećuju kolebljiva ponašanja manjih učesnika na tržištu.

“Nedavno smo imali veoma mnogo zahtjeva za prodaju dionica, a kada smo poslije toga dobili nešto veće naloge na kupovnoj strani, prodavci su se brže-bolje povukli čekajući skok cijena. To onda opet vraća nelikvidnost i vrtimo se ukrug”, ističe Hodžić.

Izvor Nezavisne novine