BANJALUKA, TUZLA – Proizvodnja krastavaca kornišona u BiH ove godine je na izuzetno dobrom nivou, proizvođači su zadovoljni rodom i otkupom, te se ove godine očekuje skoro duplo veći izvoz kornišona nego u prošloj godini.

Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, kaže za “Nezavisne” da je lani izvezeno oko 3.500 tona kornišona, a da se ove godine očekuje da će izvoz premašiti 6.000 tona.

“Imaćemo značajan izvoz krastavaca iz BiH u toku ove godine, u odnosu na prošlu. Očekujemo da će izvoz količinski biti veći skoro duplo, a uduplan vrijednosno. Kupci su uglavnom iz Njemačke, a cijena na svjetskom, odnosno evropskom tržištu je nešto veća nego lani”, kaže Selimović.

On kaže da je Njemačka uveliko postala ustaljeno i tradicionalno tržište za kornišone iz BiH, jer je njihovo stanovništvo zadovoljno načinom naše proizvodnje.

“Ostvarili smo prepoznatljiv proizvod, moglo bi se reći bh. brend koji na tržištu Njemačke ima veliki značaj”, rekao je Selimović.

Kako on kaže, jedan od razloga zašto je to tako je i ambulantni otkup svaki dan na parcelama kod kuća proizvođača. Dodao je da otkupljivači svakih sedam do deset dana isplaćuju proizvođače, pa bi se ova proizvodnja mogla svrstati u profitabilnije.

“Krastavac, koji je obran ujutru, u popodnevnim satima bude preuzet i dostavljen na kalibratore u firmama, gdje se kalibrira, pakuje u gajbice i ide u pothlađivanje od četiri stepena, te se kao takav izvozi”, objašnjava Selimović za “Nezavisne”.

Ističe da proizvođači mogu biti zadovoljni kada su u pitanju otkup, proizvodnja i ostvareni prinosi, ali da su se oni zbog manjka radne snage proteklih godina odlučili za manje zasijane površine.

Kada je u pitanju cijena kornišona, kaže da je prva klasa 1,5 KM, druga od 0,75 do 0,85 KM, a treća klasa od oko 0,20 KM, te kako ističe cijena je podignuta za 0,10 KM u odnosu na lani, osim treće klase. Dodao je da proizvođači inače angažuju radnu snagu za berbu kako bi mogli sve postići.

“Cijena berača danas je dostigla pet KM po satu, pa su i oni ove godine zaradili. Inače, ove godine za razliku od prošlih nema problema sa pronalaskom berača jer zbog korone veliki broj ljudi nije otišao vani”, ističe Selimović.

Refik Ahmuljić, direktor Zemljoradničke zadruge “Gračanka” iz Gračanice, kaže da ove godine imaju povećan otkup kornišona, te da umjesto planiranih 750 tona za Njemačku, oni će izvesti 950 tona krastavaca.

“Cijena otkupa prve klase je porasla za 0,10 KM u odnosu na prošlu godinu. Ona je nešto porasla i na tržištu u Njemačkoj, te je ova zemlja otprilike pratila povećanje koje smo mi odredili našim proizvođačima”, rekao je Ahmuljić za “Nezavisne”.

On kaže da su ljudi osjetili sigurnost s otkupom i uplatama na svakih 10 dana, jer je krastavac ipak kultura s kojom se najviše može zaraditi po jedinici površine.

Dodao je da imaju povećan otkup krastavaca ove godine, ali da su za razliku od prošle proširili i teren s kojeg otkupljuju ovaj proizvod.

Cijena povećana, rod odličan
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača u RS, rekao je za “Nezavisne” da izvoz kornišona ide nesmetano, te da su poljoprivrednici prilično zadovoljni ove godine zbog roda koji je bio iznad očekivanja.

“Vjerovatno će to uticati i na druge poljoprivrednike ohrabrene zagarantovanim otkupom, zagarantovanom cijenom, pa da od sljedeće godine povećaju tu proizvodnju. Cijena je povećana, rod je bio odličan, međutim, istina, bilo je godina kada je ova proizvodnja podbacila jer se kornišoni nisu mogli prodati. Sigurnost plasmana je nešto najbitnije u svim granama i, naravno, cijena koja je unaprijed zagarantovana. Sve u svemu, možemo biti zadovoljni”, kaže Marinković i dodaje da se proizvodnja kornišona može svrstati u jednu od profitabilnijih u poljoprivredi. (Nezavisne)