SARAJEVO – Ključni faktor antirecesionog djelovanja jesu kapitalna ulaganja države. Ponavljam, ako dođe do realizacije kapitalnih projekata, možemo očekivati poboljšanje, ako ne, mi ćemo 2010. godine imati produbljavanje krize, upozorava Fikret Čaušević, doktor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

On naglašava da u Bosni i Hercegovini nedostaje saradnje među entitetima za dobrobit svih i pojašnjava šta su Vijeće ministara BiH i entitetske vlade morali uraditi u borbi protiv krize, a nisu.

Koji projekti pokrenuti u ovom trenutku mogu donijeti bolje dane BiH, put ka izlasku iz recesije?

ČAUŠEVIĆ: Na nivou kantona i opština se mogu pokrenuti projekti, prije svega obnova cestovne infrastrukture, vodosnabdijevanja, sistem recikliranja otpada. Imamo degradaciju čovjekove okoline. Ta sredstva mogu biti dobijena za kraće vrijeme. Ako se počne sada, rezultati će se vidjeti u narednoj godini. U više od 70 posto opština mi nemamo izgrađenu infrastrukturu. U nekim opštinama imamo situaciju da 50 i više posto stanovnika nema mogućnost pristupa vodosnabdijevanju. Recimo, u nekim od opština zapadne Hercegovine infrastruktura vodosnabdijevanja je slabo razvijena.

Koje kapitalne projekte biste još naveli?

ČAUŠEVIĆ: Vjerujem u ljude u BiH. Imamo još ljudskog kapitala, prilično obrazovanog, govorim o tehničkoj inteligenciji, našim matematičarima. Medalje dobijaju zadnjih 15 godina, ili inovatorima. To je ogroman potencijal. Mi svoj elektroenergetski sistem imamo, ne zahvaljujući kreditima iz SAD, Njemačke ili neke druge zemlje, nego smo taj sistem razvijali u okviru bivše Jugoslavije, uglavnom iz vlastitih znanja.

Možete li izdvojiti još neke kapitalne projekte?

ČAUŠEVIĆ: To može biti izgradnja hidroelektrana. Recimo, četiri inžinjera i jedan agronom iz Tuzlanskog kantona patentirali su svoj novi izum, nove protočne hidroelektrane koje troše ne ugrožavajući okolinu. I trebalo bi da dođe do prvih investicija po tom osnovu. Zatim, vjetroelektrane, obnova termoelektrana. Ono što je posebno značajno za BiH je da to bude investicija na međuentitetskom nivou, a ne da se investira u energetski sektor tipa jedan entitet s jednom, a drugi entitet sa drugom susjednom državom. To jeste jedan od najvećih problema BiH, nemamo efektivne saradnje između entiteta, na dobrobit sva tri konstitutivna naroda.

Ako ne dođe do početka realizacije kapitalnih ulaganja već u ovom periodu, šta možemo očekivati?

ČAUŠEVIĆ: Ako država kreše kapitalna ulaganja, ona ne može izaći iz recesije. Vrlo se lako može desiti da se recesija pretvori u depresiju, to je u stvari vrlo opasno. Mnoge države su prošle kroz proces depresije, 1929-1930. godine, usljed krize. U ovom kvartalu očekujem pad bruto domaćeg proizvoda (BDP), produžetak recesije, a posljednji kvartal – oktobar, novembar i decembar može biti početak oporavka pod uslovom da dođe do realizacije dijela kapitalnih projekata. Ako ne, onda ćemo imati vrlo ozbiljan problem da se kriza prenosi u 2010. godinu. Imaćemo težu 2010. od 2009. godine i povećanje nezaposlenosti.

Kako biste prokomentarisali (ne)djelovanje Savjeta ministara BiH u krizi?

ČAUŠEVIĆ: Savjet ministara BiH zbilja nema strategiju, ne samo izlaska iz krize, nego nije imalo strategiju u periodu “2007 do 2013″. Prvo se čulo iz te institucije da će kriza mimoići BiH, a kada su shvatili da smo zahvaćeni recesijom, došao je program Savjeta ministara BiH od 16 mjera za izlazak iz krize, koje bih ja nazvao tačkama.

Da li je ijedna realizovana?

ČAUŠEVIĆ: Od tih 16 tačaka samo pet su stvarne mjere, jer da bi nešto bilo mjera, morate biti sposobni da je realizirate. Ostale tačke su namjere, a neke komentari. Od tih 16 tačaka nema nijede naznake šta Vijeće ministara namjerava raditi sa instrumentom koji je najznačajniji segment ekonomske politike u njihovim rukama, a to je politika indirektnog oporezivanja.

Možete li podsjetiti šta je realizovano?

ČAUŠEVIĆ: Postoji samo jedan segment koji su spomenuli, a to je mjera koja je u redu, politika akciza. To pozdravljam i uvođenje deset feninga na gorivo. Znate, bolje bi bilo da se Vijeće ministara fokusiralo na četiri, pet mjera, ne više. Ne treba nikoga impresionirati dokument od tri, pet, deset, 15 strana.

Šta su uradile entitetske vlade u prevazilaženju krize?

ČAUŠEVIĆ: One jesu donijele programe izlaska iz krize, borbu protiv recesije koji, da kažem, nažalost imaju po 46 mjera. Nemoguće je u periodu recesije imati 46 mjera matematički, teorijski i praktično. Ne možete navesti veći broj mjera od instrumenata za njihovo provođenje. To je samo priča za neupućene.

Ima li nešto pozitivno?

ČAUŠEVIĆ: Za BiH i zemlje slične našoj, ugovori sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, Evropskom investicijskom bankom, Svjetskom bankom, su značajan segment. Već su najavljena značajna sredstva. Evropska banka za obnovu i razvoj će odobriti 225 miliona eura za dionicu koridora 5c. Takođe, Evropska banka za obnovu i razvoj je odobrila značajna sredstva i za gradnju dionica puteva, brzih cesta i u RS, prema Gradišci, tako da ta uloga evropskih finasijskih institucija jeste za BiH vrlo velika.

Vrlo često čujemo kako susjedna Hrvatska, ne tako bogatija od BiH, ima odličnu putnu infrastrukturu, za razliku od naše?

ČAUŠEVIĆ: Tačno je da Hrvatska ima jednu od najmodernijih, ako ne i najmoderniju cestovnu infrastrukturu, autoputeve. Kada prođete tim autoputevima, vidjećete da je to najveći evropski standard. Ali Hrvatska je jedna od najazaduženijih država u Evropi. Ima dug koji je veći od 38 milijardi eura.

Koliki je ukupni spoljni dug BiH?

ČAUŠEVIĆ: Negdje oko 5,8 milijardi eura. Nije tako veliki dug i mi nismo visokozadužena zemlja i većina zemalja jugoistočne Evrope i zemalja u tranziciji ima mnogo veće vanjske dugove nego BiH. Naša zemlja ima razmjerno nizak vanjski dug i kada poredimo BiH, Hrvatsku, Srbiju, ove dvije su zemlje zaduženije od nas.

Možete li komentarisati interventni zakon, koji podrazumijeva smanjenje plata parlamentarcima koje oni uporno odlažu?

ČAUŠEVIĆ: MMF će napraviti pritisak i do toga će morati doći i u to nema sumnje.

Šta mislite o reviziji u redovima boračke populacije u smislu smanjenja troškova FBiH?

ČAUŠEVIĆ: Moraće se realizirati. Bojim se da će se u stvari to čišćenje spiskova negativno najviše odraziti na one koji su čisti. Nadam se da će premijer FBiH imati snage sa svojim saradnicima i autoriteta u boračkoj populaciji da sama boračka populacija ukaže prstom na one sumnjive među njima. Bio sam u situaciji da me jedna gospođa na putu prema poslu zaustavi i kaže da je u stvari ona zaposlenica u zdravstvenom sektoru i da zna dosta ljudi, ljekara koji su falsificirali isprave o invaliditetu. Oni koji tako rade bi trebalo da budu prokazani, evidentirani i oni su kanal kroz koji prolaze oni koji faslifikuju. Slično se dešava i u RS, da ne bude zabune.

Koliko je Vlada FBiH uštedjela na ukidanju invalidnina osobama koje imaju stepen invaliditeta niži od 100 i 90 odsto, ili su duplo veća sredstva mogli uštedjeti smanjenjem svog voznog parka?

ČAUŠEVIĆ: Vozni parkovi sa audijima, automobilima koji su iznad 150.000, 200.000, nažalost i 300.000 KM, su po mom ubjeđenju, vrlo negativna poruka javnosti. Naši političari nisu tako značajne osobe da voze blindirana auta koja koštaju 250.000 ili 300.000 KM. Ne kažem, oni imaju zaštitu koja im pripada, ali takav luksuz, neodmjerenost u ponašanju, trošenju javnih sredstava u stvari ima jako negativne hiperkusije.

Ušteda u tom segmentu?

ČAUŠEVIĆ: Tu su se mogla uštedjeti značajnija sredstva nego uštede na invalidninama. Takođe, degutantno je da parlamentarci s četiri ili pet hiljada KM imaju popust na obrok na radnom mjestu. Tu su trebali uštedjeti, pa tek, ako zatreba, na kraju na invalidima.

Krediti u ovoj i prošloj godini

           Možete li napraviti paralelu između zaduženja građana i preduzeća kod banaka u prošloj i ovoj godini?

ČAUŠEVIĆ: Krediti u BiH u prva četiri mjeseca 2008. godine, odobreni preduzećima porasli su bili za oko 630 miliona KM, a odobreni stanovništvu za oko 450 miliona KM. Ukupan porast kredita odobrenih preduzećima i stanovništvu u BiH, bio je veći od milijardu i 50 miliona KM. Poredeći s prva četiri mjeseca ove godine, podaci su da krediti odobreni preduzećima nisu rasli. Nula je rast, nema pada. Krediti odobreni stanovništvu u prva četiri mjseca ove godine nisu rasli, nego je pad od 160 miliona KM, dakle smanjenje odobrenih kredita stanovništvu, za 160 miliona KM. I to je jedna od najvećih prijetnji u BiH.

Kako komentarišete termin “Federacija pred kolapsom”?

ČAUŠEVIĆ: Smeta mi termin da je “Federacija pred kolapsom”. To je vrlo ružna interpretacija. Federacija u svom vlasništvu ima pakete, 90 posto “Elektroprivrede BiH”, 90 posto u “BH telekomu”, 50,1 u HT Mostar, 90 posto “Elektroprivrde HZHB” (Hrvatska zajednica Herceg Bosna). Samo ta četiri preduzeća su u knjigovodstvenoj vrijednosti FBiH, oko tri milijarde KM. Ako tome dodamo još one manjinske pakete kojima raspolaže u vrlo atraktivnim preduzećima, to je imovina veća od četiri milijarde KM. Ne govorim još o imovini kojom raspolaže u oblasti šumarstva, vodoprivrede, samo ovi segmenti. Znači oko četiri milijarde KM.