BANJALUKA – Vlada RS ponaša se kao da je novac u budžetu samo njen, kao da ne pripada svim građanima. Vlast treba da shvati da je novac iz budžeta i sa računa od privatizacije i sukcesije vlasništvo svih poreskih obveznika. Račune o trošenju novca treba da polažu Narodnoj skupštini RS i da svaku odluku obelodane u javnosti, kaže glavni revizor RS Boško Čeko.

Mišljenje revizora je da Vlada novac sa eskrou računa koristi za one stvari za koje nije trebalo – za budžetsku potrošnju i to bez saglasnosti NSRS. On podseća da je zakonom bilo definisano da se novac sa eskrou računa koristi za razvoj, proizvodnju i za materijalne troškove Direkcije za privatizaciju. U 2006. promenjen je zakon i uopšte nije definisano u koje svrhe se može koristiti novac od privatizacije. "U 2007. novac je korišćen i vraćan. Međutim, u 2008. Vlada u različite svrhe masovno odobrava isplate sa računa za privatizaciju, a ne zna se kako će i da li će novac biti vraćen", kaže Čeko.

Može FZO RS da vrati 80 miliona KM koji su dobili sa tog računa za isplatu plata u zdravstvu?

– U Ministarstvu finansija tvrde da ni marku sa eskrou računa nisu iskoristili u budžetsku potrošnju. Šta je onda isplata plata? To je i rebalans budžeta. Pitali su nas zašto to nismo napisali u preporukama. Za rebalans ne treba preporuka, sami treba da znaju zakonsku obavezu. Vlada je 80 miliona KM prebacila FZO najverovatnije i da umiri socijalne tenzije. Mi unapred znamo da te ustanove ne mogu vratiti novac jer smo revizijama poslovanja bolnica i dugih zdravstvenih ustanova utvrdili da su u velikim gubicima.

Koliko je ugrožena likvidnost Fonda PIO?

– Ove godine postoji rast doprinosa, ali Fond je u velikim problemima zbog velikog priliva novih penzionera. S druge strane, Vlada ne ispunjava svoje obaveze, odnosno ne nadoknađuje novac da bi Fond isplaćivao penzije po koeficijentu jedan. Zato je prošle godine Fond mimo zakona uzeo 30 miliona KM iz rezervnog fonda. Problem će se desiti ako Vlada ne bude ispunjavala svoje obaveze, a Fondu PIO stigne na naplatu krediti koje je pozajmio kod komercijalnih banaka za penzije. Najgora prognoza je da će penzije kasniti. Fond PIO, ali i Fond zdravstvenog osiguranja treba hitno reformisati jer je očigledno da ne mogu funkcionisati na ovakav način.

U javnosti se najviše prašine diglo zbog negativnog izveštaja za Investiciono-razvojnu banku, a neki članovi Odbora za reviziju smatraju da izveštaj nije trebalo da bude negativan. Da li su u pravu?

– To su političke rasprave i ja u njima ne želim da učestvujem. Iznenađen sam reakcijom Ministarstva finansija jer ono ne treba da reaguje samo na negativne, nego i na izveštaje sa rezervom zbog poboljšanja finansijske discipline. Negativan izveštaj za IRB smo dali na bazi nalaza, metodologija i vodiča za reviziju, a ne na paušalnoj osnovi. Činjenica je da su IRB i njena dva fonda kupila poslovni objekat od privatnika koji nije uradio posao. Činjenica je i da je moja služba do sada dostavila više od 460 izveštaja, a članovi Odbora za reviziju su na sednici prvi put pitanja postavljali uglavnom nama, a najmanje klijentu. Šta se drugo može zaključiti nego da brane klijenta? Jedan član Odbora je pitao otkud nama pravo da ispitujemo javne nabavke. Kakav je to član Odbora koji osporava naš rad, a obaveza mu je da zajedno sa nama doprinese poboljšanju finansijske disciplinu. Mi smo javna institucija, a ne komercijalna revizija. Za nas je marka iste vrednosti kao i sto miliona maraka i imamo pravo da to ispitamo i ukažemo na greške.

Revizijom do vlasti

Da li se promenio odnos sadašnje vlasti tj. nekadašnje pozicije prema radu revizora?

– U velikom broju naše izveštaje uvek podržava opozicija i zahteva sprovođenje naših preporuka. Međutim, problem je to što se ta opozicija isto ponaša kad dođe na vlast. Vrlo sporo uspostavljaju finansijsku disciplinu. Utisak je da se izveštaji koriste samo za ostvarivanje moći i da se dođe na vlast. Mi ne navijamo ni za poziciju ni za opoziciju. Mi smo nezavisna institucija koja ima zadatak da utiče na finansijsku disciplinu.

Izvor EuroBlic