NJUJORK – Njemački programer koji živi u Kaliforniji snimio je prije deset godina kratki film o kriptovalutama, što je u to vrijeme još bila novost. Za to je dobio 7.000 bitkoina, što je u to vrijeme vrijedilo jednako u dolarima.
Prema ovosedmičnim cijenama, njegov portfelj vrijedi oko 220 miliona dolara.

Stefan Thomas spremio je bitkoine na USB i zaštitio ih šifrom. Međutim, šifru je sada zaboravio, pa svom ulaganju jednostavno ne može pristupiti.

Situaciju pogoršava činjenica da ima samo deset mogućnosti prijave, od kojih su mu preostala samo dva. Naravno, mnogi mu ljudi pokušavaju pomoći, čak su ga i mediji i vidovnjaci počeli salijetati ne bi li mu pomogli, naravno u zamjenu za određeni udjel u kriptovalutama.

“Samo legnem u krevet i razmišljam o tome”, rekao je Thomas. “Tada bih otišao do računara s nekom novom strategijom, i to ne bi uspjelo, i opet bih bio očajan.”, kaže on.

Bitkoin, koji je bio u izvanrednoj i hirovitoj osmomjesečnoj seriji, u kratkom je vremenu obogatio mnoge svoje vlasnike, čak i dok je pandemija  virusa korona poharala svjetsku ekonomiju.

No, neobična priroda kriptovalute takođe je značila da su mnogi ljudi zaključani iz svoje bitkoin sreće kao rezultat izgubljenih ili zaboravljenih ključeva. Bili su prisiljeni gledati, bespomoćni, jer nisu mogli unovčiti svoje digitalno bogatstvo.

Od postojećih 18,5 miliona bitkoina, čini se da je oko 20 posto – trenutno vrijednih oko 140 milijardi dolara – u izgubljenim ili na drugi način nasukanim novčanicima, prema podacima kompanije za kriptovalute Chainalysis. Usluga oporavka novčanika, kompanija oja pomaže u pronalaženju izgubljenih digitalnih ključeva, saopštila je da je dnevno dobivala 70 zahtjeva ljudi koji su željeli pomoć u povratku svog bogatstva, tri puta više nego prije mjesec dana.

Vlasnici bitkoina koji su zaključani govore o beskrajnim danima i noćima frustracije dok su pokušavali dobiti pristup svojoj sreći. Mnogi su kovanice posjedovali od bitkoinovih ranih dana prije deset godina, kada nitko nije imao povjerenja da će tokeni išta vrijediti.

“Tokom godina rekao bih da sam proveo stotine sati pokušavajući se vratiti u ove novčanike”, rekao je Brad Yasar, preduzetnik u Los Angelesu koji ima nekoliko stolnih računara koja sadrže hiljade bitkoina koje je stvorio ili iskopao tokom ranih dana tehnologije.

Iako ti bitkoini sada vrijede stotine miliona dolara, on je prije mnogo godina izgubio šifre i hard diskove koji ih sadrže stavio je u vakuumski zatvorene vrećice, van pogleda.

“Ne želim da me svaki dan podsjećaju da je ovo što imam djelić onoga što sam mogao imati, a što sam izgubio”, rekao je.

Ove priče su i grubi podsjetnik na neobičnu tehnološku podlogu bitkoina, koja ga razlikuje od normalnog novca i daje neke od njegovih najhvaljenijih – i najrizičnijih – kvaliteta. Uz tradicionalne bankovne račune i internetske novčanike, banke poput Wells Fargo i druge financijske kompanije poput PayPala mogu ljudima pružiti šifre za svoje račune ili resetovati izgubljene šifre.

No, u slučaju bitcoina takva mogućnost jednostavno ne postoji. (Seebiz)