VAŠINGTON – Američki ekonomisti su i dalje podjeljeni u odgovoru na pitanje da li se privreda SAD oporavlja ili ne, imajući u vidu najnovije mješotive pokazatelje. 
Ekonomista Dajen Svonik ističe da je nivo povjerenja potrošača u SAD sada “isti kao tokom najgorih recesija” početkom osamdesetih godina prošlog vjeka.
”Potrošnja jednostavno nije na potrebnoj nivou”, naglašava Svonik, uz opasku da je, prema svemu sudeći, okončan i petomjesečni rast indeksa akcija na Wall Streetu.
Tržišni analitičari ističu da je oštriji pad Dow Jones indeksa i dva druga tehnička pokazatelja poslovanja na Wall Streetu početkom ove sedmice usljedio i zbog toga što poslovni rezultati mnogih kompanija u drugom kvartalu nisu bili zasnovani na prodaji.
”Profiti (kompanija) su definitivno bili rezultat smanjivanja i ukidanja troškova, a ne prodaje robe”, smatra ekonomista Deniz Šul.
Podaci o nezaposlenosti pokazuju, osim toga, da je minulog mjeseca u SAD izgubljeno skoro četvrt miliona radnih mjesta, a procenat zapljenjene imovine je rekordno visok, dok je izgradnja kuća u julu neočekivano smanjena za jedan odsto.
U SAD trenutno je bez posla oko 14,75 miliona ljudi, ili 9,4 odsto od radno aktivnog stanovništva, a vladini ekonomisti predviđaju da će se stopa nezaposlenosti, iako je blago opala u julu, do polovine iduće godine vjerovatno uvećati na oko deset procenata.
Veliki broj ekonomista ipak vjeruje, uprkos visokoj nezaposlenosti i nekim drugim razočaravajućim podacima, da su SAD “tehnički izašle iz recesije”. Investicioni stručnjak Liz En Sonders tvrdi da su najvažniji američki ekonomski indikatori u posljednja tri mjeseca uglavnom rasli.
Najnoviji podaci ministarstva za finansije SAD pokazuju, međutim, da je broj odobrenih kredita u 22 najveće domaće banke, koje su dobile finansijsku pomoć vlade, opao u junu za više od jedan odsto, što je bio peti mjesec uzastopnog smanjenja tog pokazatelja.
Analitičari su, takođe, zabrinuti i zbog najnovijih podataka o padu potrošačkog povjerenja, ukazujući da potrošačka tražnja ima ključni značaj za ekonomiju SAD, jer obuhvata više od dvije trećine privredne aktivnosti.
Američki milijarder Voren Bafet izjavio je da SAD moraju da se uhvate u koštac s ogromnim iznosom "monetarnog lijeka" koji je upumpan u finansijski sistem i sada predstavlja prijetnju za najveću svjetsku privredu i njenu valutu.
On je naveo da je "prava poplava federalnog novca" spasila finansijski sistem SAD i da je privreda te zemlje sada na putu sporog oporavka. Bafet je pozdravio mjere koje su usvojili američka Uprava federalnih rezervi (Fed) i vlade predsjednika Džordža Buša i Barake Obame, ali je takođe ukazao da se SAD u fiskalnom polju sada nalaze na "nepoznatoj teritoriji".
Vlada u Vašingtonu pokušava da podstakne poslovanje i potrošnju putem 787 milijardi dolara vrijednog stimulativnog plana koji predviđa poreske olakšice i realizaciju infrastrukturnih projekata, dok su Ministarstvo finansija i Fed potrošili ogromne novčane sume na poseban program za spasavanje finansijskih institucija i oporavak bankarskog sistema.
Predviđa se da će u fiskalnoj godini zaključno sa 30. septembrom budžetski deficit SAD iznositi rekordnih 1,84 biliona dolara.
"I dalje se daju ogromne doze monetarnog lijeka i uskoro ćemo morati da se suočimo s nuspojavama", izjavio je Bafet i dodao: "Zasad je većina tih posljedica nevidljiva i mogle bi da se osjećaju još dugo. Ipak, one predstavljaju rizik isto tako zlokoban kao što je bila i sama finansijska kriza".
"Zelena emisija" će uticati da se američki budžetski deficit proširi na 13 odsto vrijednosti bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj fiskalnoj godini, dok će neto dug obuhvatiti 56 procenata BDP-a, upozorio je Bafet.
Čuveni investitor i jedan od najbogatijih Amerikanaca je tokom protekle četiri decenije uložio oko 155 milijardi dolara kupujući preduzeća u raznim djelatnostima, od proizvodnje sladoleda do elektroenergetskih postrojenja.
Bafet je jedan od rijetkih biznismena u SAD koji su uspjeli ne samo da izbjegnu gubitke već i da uvećaju vlastiti kapital tokom tekuće finansijske krize.
