Nove ekonomske prognoze Međunarodnog monetarnog fonda prilično su optimistične kada je u pitanju rast privredne aktivnosti. Taj optimizam, bar prema projekcijama Fonda ne prate i očekivanja kada je u pitanju stopa zaposlenosti.

Nije poznato da li su stručnjaci Fonda računali da će u ovoj godini svjetska ekonomija imati veću produktivnost, pa će uspijevati da, uz manji broj zaposlenih ostvari solidne stope privrednog rasta. Ovaj odnos, koji ukazuje na moguću veću produktivnosti važi gotovo za cijeli svijet, pa i zemlje Zapadnog Balkana.

Ono što je primjetno u nalazima koje je iznio MMF je da se u četvrtom kvartalu prošle godine bilježi manja nezaposlenost. U Francuskoj, recimo, stopa nezaposlenosti vratila se na osam odsto, što je bio procenat onih koji su evidentirani kao nezaposleni u 2019. godini. Praktično, statistika je pokazala da je u četvrtom, u odnosu na treći kvartal 2020. godine u Francuskoj bilo 1,1 odsto manje nezaposlenih. Nažalost, kako statistika ponekad može da zavara, tako je i ovoga puta pad broja nezaposlenih samo rezultat činjenice da su mnogi ljudi u Francuskoj odustali od traženja posla, zbog dugog perioda zaključavanja.

Zapravo, prave posljedice zatvaranja gradova zbog pandemije moći će biti sagledane kada se država povuče iz aktivne i intenzivne podrške privredi. Mnogim mjerama, vlasti širom Evrope ograničile su štetu, ali uvele i djelimičnu nezaposlenost, odnosno odlaganje bankrota i otpuštanja. Kako zaista stvari stoje, znaće se, vjerovatno tek u 2022. godini.

Kriza će, prema projekcijama MMF, vjerovatno posebno pogoditi tržišta rada u južnoj Evropi, odnosno u Grčkoj, Španiji, Srbiji, Italiji, Hrvatskoj. Mada, očekuje se i da zemlje na sjeveru, poput Finske i Švedske zabilježe visoke stope nezaposlenosti. Pretpostavka je i da će Francuska ove godine imati stopu nezaposlenosti od 9.1 odsto. Njemačka i Velika Britanija će vjerovatno imati ograničenu štetu zbog gubitaka radnih mjesta, sa stopama nezaposlenosti od 4,4 odsto, odnosno 6,1 odsto.

U Eurozoni, kao cjelini, MMF predviđa stopu nezaposlenosti od 8,7 odsto u 2021. godine, što je 0,9 procenata više nego prošle godine. Podsjetimo, u isto vrijeme, rast BDP u Eurozoni projektovan je na 5,8 odsto u ovoj godini.

10 evropskih zemalja kojim prijeti najveća stopa nezaposlenosti
1. Španija –    2020. godine – 15,5%  2021.godine – 16,8 %
2. Grčka   –     2020.godine – 16,4%  2021.godine – 16,6 %
3. Srbija  –      2020.godine – 13,3%  2021. godine – 13 %
4. Italija  –      2020.godine – 9,1%    2021. godine – 10,3%
5. Hrvatska – 2020. godine – 9,2 %  2021. godine – 9, 4 %
6. Francuska – 2020. godine – 8,2%  2021. godine – 9,1%
7. Švedska  –  2020. godine – 8,3%   2021. godine – 8,7 %
8. Ukrajina –   2020.godine –  9 %     2021. godine – 8,6 %
9.  Finska –     2020. godine – 7,8 %  2021. godine – 8,6%
10. Litvanija – 2020. godine – 8,9 %  2021. godine – 8,6 %
Međunarodni monetarni fond predviđa da će se u Americi smanjiti stopa nezaposlenosti u ovoj godini, i to sa prošlogodišnjih 8,1 odsto, na 5,8 procenata.

Za sada se u Americi, uprkos vrlo dobrim reakcijama investitora na prijedlog Bajdenovog programa, još bilježi izuzetno veliki broj podnijetih zahtjeva za naknadu za nezaposlene.

Prema pisanju agencije Bloomberg, broj stanovnika SAD koji su samo tokom prošle nedjelje zatražili pomoć za nezaposlene bio je 744.000. Takođe, konstatuje se da je, od početka pandemije, marta 2020. godine podnijeto oko 84 miliona zahtjeva za naknadu u slučaju nezaposlenosti, što je dvostruko više od ukupnog broja onih koji su pomoć primali tokom Velike recesije 2009. godine. (Biznis.rs)