Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, rekao je da je Uprava završila novi Zakon o akcizama kojim se, po uzoru na neke zemlje, predviđa uvođenje akciza na neke vrste luksuzne robe, ali da taj zakon još nije ugledao svjetlost dana, što nije krivica UIO.

Govoreći o pokušajima uvođenja akciza i prelevmana na juneće i svinjsko meso, Džakula kaže da je BiH daleko prije trebalo da štiti domaću proizvodnju te da smatra da je sada već kasno s obzirom na sve potpisane međunarodne ugovore.

Takođe, naglasio je da je odluka BiH o usklađivanju akciza na duvan i duvanske prerađevine sa onima u EU bila preuranjena.

“Svako povećanje cijena duhana i duhanskih prerađevina koje nije u skladu sa standardom stanovništva prouzroči posljedicu da se otvara tržište i crno tržište raste”, rekao je Džakula, ističući da je ono ipak daleko manje nego što predstavljaju duvanske kompanije.

Prihodi UIO prošle godine pali su za oko 750 miliona KM. Kakvi su trendovi u ova prva dva mjeseca, ima li naznaka oporavka?

DŽAKULA: Prva dva mjeseca prošle godine i dva mjeseca ove godine ne možemo porediti iz razloga što smo u 2020.  u prva dva mjeseca imali rast prihoda u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Releventni pokazatelji će biti oni kada je krenula korona. Prihodi od indirektnih poreza znatno su manje pali nego u zemaljama u okruženju i zemljama EU. Pad prihoda indirektnih poreza bio je 9,48 odsto u odnosu na godinu prije, a neto prihoda 9,76 u odnosu na 2019. godinu. To su podaci koji daju vjeru da je privreda BiH uspjela da ostane na nogama i da lagano krene ka oporavku. Da je tako, svjedoči i činjenjica da smo imali pad uvoza u 2020. u odnosu na 2019. godinu 14,59 odsto, a pad izvoza 8,97 odsto. To znači da se izvozni dio privrede BiH znatno prilagodio poslovanju u uslovima korone. Uvoz u januaru ove godine u odnosu na prošlu godinu je manji, a interesantno je da je u januaru ove godine izvoz za 1,28 odsto veći nego u januaru 2020. godine

Šta Vi konkretno očekujete od ove godine pred nama? Koliko to uopšte zavisi od BiH?

DŽAKULA: Mi živimo u otežanim uvjetima poslovanja i treba da se okrenemo sami sebi i jačamo gospodarstvo. Svi akteri, uključujući državne i entitetske institucije, moraju biti servis privredi, izvozno orijentiranoj uslužnoj privredi, poljoprivredi i svim  aktivnostima gdje BiH ima komparativne prednosti. Imamo dovoljno kvalitetnih kompanija koje uredno izmiruju poreske i carinske obaveze i kao takve treba da budu partneri sa svima, i sa UIO i sa entitetskim i državnim ministarstvima. Te ljude i takve privrednike treba poticati da ulažu. Kriza može biti i prilika.

U vašem izvještaju za 2020. godinu navodi se da postoje veliki problemi u poslovanju i kada se radi o kadrovima, ali i o opremi? Ima li Savjet ministara BiH sluha za sve te probleme?

DŽAKULA: Uprava izuzetno otežano posluje. Prošle godine nismo imali usvojen proračun i nismo mogli imati investicijskih aktivnosti. Svi u BiH dijelimo sudbinu ovakvog političkog sustava u smislu neodgovornosti onih koji bi trebalo da budu najodgovorniji. Bez obzira na sve, niko u državnim institucijama ne treba da se bavi politikom, nego okvirom za koji je zadužen.

Gdje je trenutno najveći problem? Da li su u pitanju kadrovi, nove tehnologije ili organizacija?

DŽAKULA: UIO izvrsno radi u datim okolnostima, sa datom strukturom i sa brojem zaposlenih kao i sa ulaganjima u infrastrukturne projekte u ovom vremenu. BiH je zemlja u kojoj se ne ulaže u razvoj institucija, mnogo su više izražene potrebe socijalnog karaktera institucija, a ne razvojnog. UIO se prije tri godine obratila Evropskoj komisiji i ovih dana su raspisali tender od oko dva miliona evra da UIO dobije nove servere i računare. I danas djelimično radimo sa opremom naslijeđenom od entitetskih carina.

Trenutno je aktuelno pitanje u BiH uvođenje carina i prelevmana na meso. Šta Vi mislite o tome?

DŽAKULA: To je trebalo uraditi mnogo godina prije i mislim da je sada kasno, pogotovo što su potpisani međunarodni ugovori. SSP-om između BiH i EU 2014. godine je propisano da su svi proizvodi porijeklom iz EU oslobođeni plaćanja carinskih pristojbi. Dakle, nismo osigurali zaštitne mehanizme, a pustili smo proizvode iz EU da slobodno ulaze na naše tržište. Po tom osnovu od 2014. godine BiH godišnje gubi minimalno 300 miliona KM carinskih pristojbi.

Kada smo kod carina, neke procjene govore da zbog povećanja carina na duvan i duvanske proizvode crno tržište čini polovinu ukupnog tržišta. Koliko je bilo pametno usklađivanje akciza sa EU na način kako je to uradila BiH?

DŽAKULA: To je isto usklađivano sa SSP-om i BiH se obavezala da će usklađivati cijene duhanskih proizvoda do određenog datuma da budu cijene na evropskoj razini i to je ono što je propisano. Mislim da je ta odluka bila preuranjena jer svako povećanje cijena duhana i duhanskih prerađevina koje nije u skladu sa standardom stanovništva prouzroči posljedicu da se otvara tržište i crno tržište raste.

Kolika je zaista veličina tog crnog tržišta?

DŽAKULA: Jedina institucija kako na državnoj, tako i na entitetskoj razini koja se uhvatila u koštac sa nelegalnim tržištem, pored SIPA, i uz pomoć OBA je UIO, i do sada imamo ogromne rezultate. Dobro bi bilo kada bi se i entitetske institucije i tržišne inspekcije koje su zadužene za otklanjanje rada na crno i oduzimanje robe bez porijekla uključile u tu aktivnost. Često puta duhanske kompanije preuveličavaju postojanje crnog tržišta i na taj način vrše pritisak prema državi za izmjenu regulative. Pitanje akciza je izuzetno složeno i kompleksno. UIO je napravila novi Zakon o akcizama, on još nije ugledao svjetlost dana, ali to nije problem UIO. Akciza je dodatni porez, poseban porez kojim se oporezuju samo određeni proizvodi. Smatram da ima još proizvoda kao što su neki luksuzni koji se akcizom opterećuju u drugim zemljama i da po tom osnovu i BiH treba krenuti.

Da li taj novi zakon to predviđa i na koju robu će biti uvedeno plaćanje akcize?

DŽAKULA: Biće o tome još riječi. Nije naše da u ovom trenutku govorimo o tome.

Šta mislite o ideji vraćanja akciza na duvanske proizvode po uzoru na Crnu Goru?

DŽAKULA: To nije pitanje za mene, već za Parlamentarnu skupštinu BiH. Do sada je bilo nekoliko pokušaja, ali uvijek su ostajale na istome. (Nezavisne)